Vasilije Petrović Njegoš

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 554225 od 15. travanj 2025. u 00:52 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|infookvir monarh}}' u '{{Monarh | ime = | slika = | opis = | titula = | vladavina = | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2...)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pogreška pri izradbi sličice:
Vladika Vasilije Petrović Njegoš

Vasilije III. Petrović Njegoš, (crnogor. ćiril. Василије Петровић Његош) (Njeguši, 1709. - Sankt-Peterburg, 10. ožujka 1766.), bio je vladar i mitropolit (vladika) crnogorski 1750.1766. Vladao je sa bratom, mitropolitom Savom Petrovićem. Napisao prvu knjigu o crnogorskoj povijesti.

Održavao je bliske veze sa carskom Rusijom.

Napisao je i tiskao u Moskvi 1754. svoju Istoriju o Crnoj Gori, koja je imala ogroman značaj za formiranje svijesti Crnogoraca o viševjekovnoj nacionalnoj nezavisnosti. Veliki deo ove istorije bavi se srpskom istorijom i srpskim vladarima, a na kraju ove kratke istorije je spisak "Srpskih arhijereja pored mitropolita Crnogorskog".

Utemeljitelj je u Crnoj Gori posebne književne vrste – poslanica, koje je kasnije razvio vladika Petar I. Petrović.

Smrću mitropolita Vasilija nestala je autoritativna ličnosti i u Crnoj Gori dolazi do krize vlasti. Mitropolit Sava je izabrao svoga sestrića Arsenija Plamenca za nasljednika.

Vanjske poveznice