Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Povijest drevnog Egipta

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 55411 od 24. kolovoz 2021. u 05:14 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Preddinastijski period

Podrobniji članak o temi: Preddinastijski period

Oko ← 6000. Početak uzgoja žitarica u sjevernoj Africi.

← 4000.-3000. Započinje isušivanje Sahare; stanovništvo sjeverne Afrike širi se prema jugu i istoku - pred-dinastijski period u Egiptu.

Oko ← 3500. Prva upotreba jedara na Nilu.

Ranodinastijski period

Paleta Kralja Narmera (Menesa), oko 3100. pr. Kr.
Podrobniji članak o temi: Ranodinastijski period

Oko ← 3100. Prema predaji, godina ujedinjenja Egipta za Narmerove (Menes) vladavine.

Staro Carstvo

Podrobniji članak o temi: Egipat - Stara država

← 2686. je početak Stare države (doba piramida) u Egiptu (← 2181.) ← 2590. Keops gradi veliku piramidu kod Gize. Iz oko ← 2350. potječu rani religijski tekstovi pronađeni na zidovima egipatskih grobnica, tzv. Piramidalni tekstovi (hijeroglifi).

Prvi prijelazni period

Podrobniji članak o temi: Prvi prijelazni period

Da je to bilo vrijeme nemira i ratova vidi se po činjenici da su se ove četiri dinastije smjenjivale u samo 50 g.


Srednje carstvo

Podrobniji članak o temi: Egipat - Srednja država
Tutmozis III. ubija neprijatelja, Amonov hram u Karnaku

Oko ← 2040.-1674. nakon perioda kaosa, uspostavlja se Srednje Carstvo u Egiptu; Faraoni jačaju državu, uspostavljaju centraliziranu upravu i oko ← 1990. osvajaju susjednu Nubiju (danas Etiopija). Iz oko ← 1900. potječe srednjo-carska Priča o Sinuhe.

Drugi prijelazni period

Podrobniji članak o temi: Drugi Prijelazni Period

← 1725. plemena Hiksa uvode ratne kočije u Egipat. ← 1648. Dominacija Hiksa u Egiptu (do ← 1540.).


Novo Carstvo

Podrobniji članak o temi: Egipat - Nova država

Oko ← 1540. Kamose i Amozis protjeruju Hikse i utemeljuju Novo kraljevstvo u Egiptu (do ← 1069.). Egipćani osvajaju Palestinu i Siriju.

Oko 1500. napisana Knjiga mrtvih, prvi rukopis na papirusu koji obuhvaća cijelo egipatsko vjerovanje.

← 1505. započinje gradnja Amonova hrama u Karnaku za vrijeme Tutmosa I. (← 1505.-1493.) i Tutmosa III. (← 1490.-1436.).

Hram faraonke Hatšepsut, oko 1460. pr. Kr.

← 1478.-1458. Egiptom vlada kraljica Hatšepsut.

← 1402. pod vlašću Amenofisa III. Egipat je na vrhuncu slave. Započinje gradnja hrama u Luxoru. Hetiti u Armeniji usavršavaju tehniku kovanja željeza.

Oko ← 1360. Ehnaton nasilno uvodi monoteističko obožavanje boga sunca (Atona) u Egiptu i izgrađuje novu prijestolnicu – Ahetaton.

Zlatna maska Tutankamonovog sarkofaga, oko 1350. god. pr. Kr.

← 1347. egipatskim faraonom postaje Tutankamon koji ukida Atonov (Sunčev) kult što su ga bili uveli Ehnaton i njegova žena Nefertiti te obnavlja staru vjeru u Amona.

Oko 1319.-1145. je period Ramesida u Egiptu (XIX. dinastija) koja je najjača za Ramzesa II. koji u brojnim ratovima protiv osvajača čak širi egipatski teritorij. ← 1275. Bitka kod Kadeša između Egipćana pod Ramzesom II. i Hetita.

Oko ← 1200. Propast Hetitskog Carstva; egzodus Židova iz Egipta i naseljavanje u Palestini.

← 1152. umire Ramzes III., posljednji veliki egipatski faraon.

Pad Egipta

Podrobniji članak o temi: Treći prijelazni period

← 671. Asirci pokoravaju Egipat; početak obrade željeza. ← 525. Perzijanci predvođeni Kambizom II. napadaju i osvajaju Egipat.

Podrobniji članak o temi: Grčko-rimski period i Ptolemejevići

← 332. Aleksandar Veliki osvaja Egipat. ← 323. umire Aleksandar: carstvo je podijeljeno između Makedonije, Egipta, Sirije i Pergama. ← 304. Ptolomej I., makedonski vladar Egipta, osniva neovisnu dinastiju (do 30.) Oko ← 290. je osnovana Aleksandrijska knjižnica. ← 30. smrt Antonija i Kleopatre: Egipat postaje rimskom provincijom.

Izvori

  • ILUSTRIRANA POVIJEST SVIJETA I, Više autora, Beograd-Ljubljana, 1983.

Poveznice

Vanjske poveznice