Ptolemej V. Epifan

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 554088 od 15. travanj 2025. u 00:47 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|infookvir monarh}}' u '{{Monarh | ime = | slika = | opis = | titula = | vladavina = | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2...)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Datoteka:Tetradrachm Ptolemy V.jpg
Prikaz faraona Ptolemeja V. Epifana

Ptolemej V. Epifan (grč. Πτολεμαῖος Ἐπιφανής, Ptolemaĩos Epiphanḗs) (o. 209. pr. Kr. - 181. pr. Kr.), kralj helenističkog egipatskog kraljevstva (204. pr. Kr. - 181. pr. Kr.), peti vladar dinastije Ptolemejevića. Bio je sin kralja Ptolemeja IV. Filopatora i Arsinoje III. Uzeo je egipatsko ime Iwaennetjerwy-merwyitu Setepptah Userkare Sekhem-ankhamun.[1]

Životopis

Na prijestolje je došao kao petogodišnjak, poslije rane smrti svoga oca Ptolemeja IV. Vlast u Egiptu preuzeli su poslije kraljeve smrti, a u ime maloljetnog Ptolemeja V. regenti Sosibije i Agatoklo, koji su pogubili i majku mladoga kralja, Arsinoju III. Slaba vladavina njegova oca donijela je velike neprilike za Egipat, tako da se malodobni kralj našao u nezavidnoj situaciji. Moć Egipta i na kopnu i na moru znatno je opala, jer su okolni vladari iskoristili slabost egipatske države. Najopasniji protivnik bio je kralj Antioh III. Veliki, protiv kojega je Egipat tražio potporu u Grčkoj i u Rimu.

Unatoč upozorenju nove svjetske sile Rima, upućenom seleukidskom vladaru, Antioh je sklopio tajni sporazum s makedonskim kraljem Filipom V. o podjeli egipatskih primorskih posjeda.[2] Filip V. zauzeo je nekoliko otoka i mjesta u Kariji i Trakiji, dok je Antioh III. zauzeo područja u Siriji u sukobu poznatom kao Peti sirijski rat (202.-195. pr. Kr.). Godine 200. pr. Kr. porazio je egipatsku vojsku kod Paniona osvojivši od Egipta palestinsko područje zajedno s važnom lukom Sidonom.

Istovremeno, Egipat su potresali unutrašnji sukobi, od kojih je najveći bilo odcjepljenje Gornjeg Egipta od ptolemejevske vlasti. Okrunjen je 196. pr. Kr. u Memfisu o čemu postoji tropismeni zapis na čuvenoj Ploči iz Rosette pronađenoj 1799. godine, na osnovu koje je dešifrirano hijeroglifsko pismo.[3]

Godine 192. pr. Kr. mladi Ptolemej V. sklopio je nepovoljan mir sa Seleukidima i uzeo Antiohovu kćer Kleopatru I. za ženu. S njom je imao dva sina i kćer (Ptolemej VI., Ptolemej VIII. i Kleopatra II.).

Godine 191. pr. Kr. Ptolemej je uspio ponovno uspostaviti svoju vlast nad Gornjim Egiptom preotevši ga od faraona Ankhwennefera, a uspio je i skršiti pobunu u delti Nila.

Umro je 181. pr. Kr., vjerojatno od posljedica trovanja, a naslijedio ga je stariji sin Ptolemej VI.

Bilješke

Vanjske poveznice