Stršljeni

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 54112 od 24. kolovoza 2021. u 01:37 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Stršljeni
Europski stršljen, Vespa crabro
Europski stršljen, Vespa crabro
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Insecta
Red: Hymenoptera
Podred: Apocrita
Porodica: Vespidae
Potporodica: Vespinae
Rod: Vespa
Linné, 1758.

Stršljeni (lat. Vespa) su najveće eusocijalne ose, dosežući duljinu od 45 milimetara. Pravi stršljeni sačinjavaju rod Vespa iz porodice osa, te se razlikuju od ostalih osa širinom svoga tjemena (dio kukčeve glave iza očiju), koje je proporcionalno veće kod ovog roda; i prednjim kružnim gasterom (dio abdomena iza osinog struka).

Rasprostranjenost

Razne vrste stršljena nastanjuju Europu, Aziju, Afriku i Ameriku. Prilagodili su se kako vlažno toploj, tako i suhoj pustinjskoj klimi, no u svakom slučaju trebaju dovoljno topline da bi mogli letjeti i preživjeti. Zbog toga ih nema u područjima s trajno hladnom klimom.

Hranjenje

Stršljeni love kukce, pa tako i pčele, najčešće pred samim ulazom u košnicu. Osim pred košnicom, love pčele i za vrijeme odlaska ili dolaska na pašu. Uhvaćenu pčelu odnose na obližnje drvo gdje joj iz mednog mjehura isišu nektar, a prsne mišiće sažvaču, pomiješaju sa slinom te ih tako pretvore u sluzavu kašu kojom hrane svoj pomladak. Navodi se da jedno prosječno veliko društvo od oko 300 do 400 životinja tijekom ljeta ulovi oko pola kilograma plijena dnevno. Na taj način, oni uz šišmiše (jer love i noću) značajno doprinose prirodnom uništavanju kukaca - štetnika i tako doprinose održavanju i prirodne ravnoteže.

Stršljeni love i noću, za punog mjeseca, ako su noći vedre. Radijus lova im je oko 1500 m od gnijezda. Postoji zabluda u pčelarskoj literaturi da se odrasli stršljeni hrane mesom kukaca, naročito pčela. To nije tako, zato što odrasla jedinka stršljena nije u stanju probaviti krute proteine.

Odrasle jedinke hrane se sokovima drveta i sokovima koje isisaju iz raspucanog voća, te drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi.
Svoje ličinke hrane proteinima, najčešće dijelovima kukaca.

Razmnožavanje

Leglo stršljenova

Stršljenjake grade na zaštićenim mjestima, pod strehom, u šupama ili pod krovovima, u šupljim stablima, od nekoliko katova saća, stanicama okrenutim prema dolje. Sve to omotaju s više listova poput papira tankim, sažvakanim drvetom.
Svake godine u proljeće, oplođena ženka koja je prezimila u skloništu, gradi novo gnijezdo i nikada ne useljava u staro, prošlogodišnje.

Opasnost, ubodi

Stršljen (prije svega Vespa crabro) može se vrlo dobro braniti, prije svega ako brani leglo. No, opasnost od stršljena za čovjeka i njegove životinje u pravilu se preuveličava, ona je bitno manja nego što se uobičajeno misli (poslovica: "sedam uboda ubija konja, tri čovjeka" sasvim je pogrešna).

Otrov stršljena može se usporediti s onim drugih osa, no po sastavu nije jednak, čak je manje toksičan. No, sam ubod stršljena doživljava se bolnije nego ubod manje ose. Razlog tome je što je u otrovu stršljena veći udio neurotransmitera acetilholina, supstance koja izaziva osjećaj pečenja. Pored toga, stršljenov žalac je deblji i duži, pa prodire u dublje, osjetljivije slojeve kože, što rezultira osjećajem veće boli.

Općenito, ubod stršljena nije smrtonosan; mogućom iznimkom moraju se smatrati alergičari, kao uostalom i kod uboda ili ugriza svih drugih kukaca. Kod uboda u području usta i grla treba se svakako obratiti liječniku zbog opasnosti od naotjecanja i gušenja. Da bi život bio ugrožen, bilo bi potrebno više od 500 intenzivnih stršljenovih uboda. Kako međutim ubada samo oko 10% stršljenova jednog gnijezda, ovaj broj se nikad ne dosegne.

Ubodi stršljenova gotovo se uvijek mogu izbjeći uz pažljivo ophođenje. Pored toga, stršljenovi su u pravilu manje nervozni i manje skloni ubadanju nego manje ose istoga područja.

Zaštita stršljena

Stršljeni (posebno Vespa crabro) vrlo su ugroženi u Europi. Tako su ih neke europske države uvrstile u crvenu listu ugroženih vrsta. U Njemačkoj su od 1. siječnja 1987. zakonom stavljeni pod posebnu zaštitu, tako da za uništenje stršljenovih gnijezda postoji visoka kazna. Za svako preseljenje ili čak uništenje legla neophodna je dozvola uprave za zaštitu okoliša, a u tu svrhu uvijek se traži i mišljenje stručnjaka.

Vrste

  1. Vespa aethale
  2. Vespa affinis
  3. Vespa albofasciata
  4. Vespa alsatica
  5. Vespa anglica
  6. Vespa arabica
  7. Vespa barbouri
  8. Vespa basalis
  9. Vespa bellicosa
  10. Vespa bicincta
  11. Vespa bicolor
  12. Vespa bilineata
  13. Vespa bimaculata
  14. Vespa binghami
  15. Vespa bipustulata
  16. Vespa biroi
  17. Vespa borealis
  18. Vespa capitata
  19. Vespa carbonaria
  20. Vespa cayana
  21. Vespa chinensis
  22. Vespa chrysoptera
  23. Vespa chrysopteraarmata
  24. Vespa coarctata
  25. Vespa communis
  26. Vespa concinna
  27. Vespa condigna
  28. Vespa conica
  29. Vespa conifera
  30. Vespa consimilis
  31. Vespa cordifera
  32. Vespa crabro
  33. Vespa crabronioformis
  34. Vespa crassipes
  35. Vespa cratiata
  36. Vespa cribriformis
  37. Vespa crucigera
  38. Vespa curvipes
  39. Vespa daedala
  40. Vespa daedalea
  41. Vespa dantici
  42. Vespa dentata
  43. Vespa diadema
  44. Vespa discincta
  45. Vespa dominicensis
  46. Vespa ducalis
  47. Vespa dybowskii
  48. Vespa erythrocephala
  49. Vespa exotica
  50. Vespa ferruginata
  51. Vespa ferruginea
  52. Vespa fervida
  53. Vespa flavescens
  54. Vespa flavicincta
  55. Vespa flavofasciatus
  56. Vespa florisequa
  57. Vespa fulva
  58. Vespa fulvipes
  59. Vespa fusus
  60. Vespa galbula
  61. Vespa geniculata
  62. Vespa globulosa
  63. Vespa guttata
  64. Vespa hirsutissima
  65. Vespa histrio
  66. Vespa horticola
  67. Vespa infundibuliformis
  68. Vespa intersecta
  69. Vespa italica
  70. Vespa iunceus
  71. Vespa kuangsiana
  72. Vespa ligata
  73. Vespa longicornis
  74. Vespa luctuosa
  75. Vespa lunulata
  76. Vespa macrocephala
  77. Vespa maculata
  78. Vespa mandarinia
  79. Vespa megei
  80. Vespa menstrua
  81. Vespa minima
  82. Vespa minuta
  83. Vespa mocsaryana
  84. Vespa mucronata
  85. Vespa multimaculata
  86. Vespa muraria
  87. Vespa nigra
  88. Vespa nigripennis
  89. Vespa ochreata
  90. Vespa ochropygos
  91. Vespa ochrosticta
  92. Vespa ocreata
  93. Vespa ordinata
  94. Vespa orientalis
  95. Vespa pacicephala
  96. Vespa parietum
  97. Vespa petiolata
  98. Vespa phalerata
  99. Vespa philippinensis
  100. Vespa picipes
  101. Vespa pilosella
  102. Vespa pratensis
  103. Vespa pteropoda
  104. Vespa quadricincta
  105. Vespa quadripunctata
  106. Vespa quinquefasciata
  107. Vespa rubricans
  108. Vespa rubricornis
  109. Vespa scutellata
  110. Vespa scutellatus
  111. Vespa sepulchralis
  112. Vespa sericea
  113. Vespa serripes
  114. Vespa sessilis
  115. Vespa sexcincta
  116. Vespa sexmaculata
  117. Vespa sexpustulata
  118. Vespa simillima
  119. Vespa sinuata
  120. Vespa soror
  121. Vespa sphaerogaster
  122. Vespa spinipes
  123. Vespa taenia
  124. Vespa tahitensis
  125. Vespa tenebricosa
  126. Vespa tesserazonia
  127. Vespa tibialis
  128. Vespa tripunctata
  129. Vespa trizonata
  130. Vespa tropica
  131. Vespa unicolor
  132. Vespa unifasciata
  133. Vespa usta
  134. Vespa variabilis
  135. Vespa velox
  136. Vespa velutina
  137. Vespa vivax
  138. Vespa vulgata
  139. Vespa walkeri

Vanjske poveznice

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Stršljeni
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: Stršljeni