Majstor ili meštar (njem. Meister) je naziv za stručnu osobu koja je dosegnula najviši stupanj izobrazbe u određenom obrtu ili umjetnosti, nakon što je prošla faze šegrtovanja i kalfe. Kao najviši položaj u cehovskom sustavu srednjovjekovne Europe, majstor ima autoritet i odgovornost, uključujući pravo na osnivanje vlastite radionice, izobrazbu novih šegrta i sudjelovanje u cehovskim odlukama. Majstori su bili cijenjeni članovi društva, a njihova vještina i stručnost smatrani su ključnima za održavanje kvalitete proizvoda i očuvanje obrtničkih tradicija.[1][2]
Postizanje statusa majstora
Da bi postao majstor, kalfa je morala izraditi remek-djelo ili majstorski rad koji bi ocijenili drugi majstori u cehu. Ovaj je rad bio kruna višegodišnje izobrazbe i dokaz o savladavanju svih potrebnih tehnika i znanja u zanatu. Ako bi rad bio prihvaćen, kalfa bi postala majstor, što je uključivalo i financijske obveze, kao što su sredstva za opremanje vlastite radionice i organizaciju proslave koja je označavala prijelaz u status majstora.[1][3]
Uloga majstora
Majstori su igrali ključnu ulogu u održavanju standarda i ugleda zanata. Kao članovi ceha, oni su aktivno sudjelovali u regulaciji kvalitete proizvoda, određivanju cijena i očuvanju tehnika koje su bile specifične za njihov obrt. Cehovi su često imali stroga pravila za sprječavanje nelojalne konkurencije i osiguranje pravednih radnih uvjeta. Majstori su također djelovali kao mentori mladim šegrtima i kalfama, osiguravajući prijenos znanja i vještina kroz generacije.[4]
Suvremeno značenje
U suvremenom kontekstu, pojam majstor se koristi i u akademskim i stručnim krugovima kako bi označio vrhunske stručnjake u određenim područjima. Iako se klasični cehovski sustav više ne koristi, slični oblici certificiranja majstora postoje u obrtničkim i umjetničkim profesijama, gdje majstori često imaju priliku obučavati mlađe kolege ili sudjelovati u profesionalnim udrugama koja reguliraju standarde kvalitete.
Hrvatska
U Hrvatskoj je danas priznato 62 majstorska zvanja.[5]
Majstorski ispiti su državno priznati ispiti, regulirani Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita, te ispita o stručnoj osposobljenosti, a mogu se polagati za zvanja s liste vezanih obrta, čije je programe donio ministar nadležan za gospodarstvo.[6]
Vidi još
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Wilson-Slack, Kristine (20. rujan 2022.). "The Medieval Guild: Apprentice, Journeyman, and Master" (engl.). https://brewminate.com/the-medieval-guild-apprentice-journeyman-and-master/ Pristupljeno 31. listopad 2024.
- ↑ Wilson-Slack, Kristine (10. siječanj 2018.). "Apprentice, Journeyman, and Master: The Medieval Guild" (engl.). https://blog.philosophicalsociety.org/2018/01/10/apprentice-journeyman-and-master-the-medieval-guild/ Pristupljeno 31. listopad 2024.
- ↑ Cartwright, Mark (14. studeni 2018.). "Medieval Guilds" (engl.). https://www.worldhistory.org/Medieval_Guilds/ Pristupljeno 31. listopad 2024.
- ↑ Mirza-Davies, James (9. ožujak 2015.). "A short history of apprenticeships in England: from medieval craft guilds to the twenty-first century" (engl.). https://commonslibrary.parliament.uk/a-short-history-of-apprenticeships-in-england-from-medieval-craft-guilds-to-the-twenty-first-century/
- ↑ "Majstorska zvanja - Popis programa majstorskih zvanja". https://www.hok.hr/obrazovanje/majstorski-ispit/majstorska-zvanja Pristupljeno 31. listopad 2024.
- ↑ "Majstorski ispit". https://www.hok.hr/obrazovanje/majstorski-ispit Pristupljeno 31. listopad 2024.