Supka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 52873 od 23. kolovoza 2021. u 22:10 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Mladica Pinus halepensis, s osam supki
Usporedni rast jednosupnice i dvosupnice

Supka (kotiledon, klicin listić, cotyledon, dolazi od grčke riječi κοτυληδων u značenju posuda) je prvi hranjivi listić u sjemenkama biljaka koji se razvija na stabalcu embrija. Poznat je i pod imenom donji list, a njegova osnovna uloga je da čuva hranljive materije budućih biljaka kako bi im omogućio opstanak i razvoj dok biljka ne bude mogla sama da se hrani. Golosjemenjače (Gymnospermae) imaju dvije ili više supki (kod nekih vrsta roda Pinus broj supki kreće se od 5 pa do 18). Među kritosjemenjačama (Angiospermae) sve jednosupnice (Monocotyledoneae) imaju jednu, a sve dvosupnice (Dicotyledoneae) dvije supke, što je podloga za ovu podjelu.

Riječ je iskovao talijanski biolog Marcello Malpighi koji mislio da sve biljke imaju samo jedan kotiledon.

Razlike između jednosupnica i dvosupnica su: jednosupnice imaju nepravilno raspoređeno provedne snopiće, a dvusupnice imaju prstenastu raspoređene provodne snopiće. Prvovodni snopići kod jednosupnica imaju ksilem i floem, a kod dvosupnice imaju ksilem, floem i kambij. Kambij omogućava sekundarni rast dvosupnicama u širinu, dok sekundarni rast kod jednusupnica nije zastupljen.

Literatura

  • Enciklopedija leksikografskog zavoda, Zagreb MCMLXIV, (tom 7) Izdanje i naklada Jugoslavenskog leksikografskog zavoda

Izvori