Kilonova

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 524068 od 28. studeni 2024. u 22:07 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Kilonova''' je sjajni bljesak elektromagnetskog zračenja. Nastaje pri srazu i posljedičnom spajanju dviju neutronskih zvijezda ili neutronske zvijezde i crne jame zvjezdane mase. Događaj je vrlo brz, predstavlja radioaktivnu eksploziju tvari, pri čemu je većina emitirane radijacije optičko svjetlo. Kilonovu čini elektromagnetski sjaj izbačene tvari.<ref name="Space, what"/> Pri ovakvim sudarima pus...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Kilonova je sjajni bljesak elektromagnetskog zračenja. Nastaje pri srazu i posljedičnom spajanju dviju neutronskih zvijezda ili neutronske zvijezde i crne jame zvjezdane mase. Događaj je vrlo brz, predstavlja radioaktivnu eksploziju tvari, pri čemu je većina emitirane radijacije optičko svjetlo. Kilonovu čini elektromagnetski sjaj izbačene tvari.[1]

Pri ovakvim sudarima pusto materijala se izbaci iz neutronskih zvijezda, no u ukupnoj masi zvijezdâ čine tek par postotaka.[1] Ultra-gusta tvar od koje se sastoje jezgre neutronske masivne zvijezde koja je došla do kraja svojih života određuje geometriju eksplozije.[2][1] Izbačena tvar obiluje neutralnim česticama — neutronima. Iz ovog obilja čestica oko spoja zvijezda nastaju teški elementi iz periodičnog sustava elemenata, poput zlata, platine, uranija, joda i sl.

Postojanje je sugerirano u radu Transient Events from Neutron Star Mergers iz 1998. godine objavljenom u The Astrophysical Journalu, čiji su auktori Li-Xin Li i Bohdan Paczyński.[1][3]

Prvotno su kilonove nazivali mini-supernovama odnosno mikronovama, jer je predviđeni radijacijski bljesak stapanja neutronskih zvijezdâ izračunat da bude od 1 do 10 posto sjaja običnih supernova. Brian Metzger, poslije profesor na Sveučilištu Columbiji, smislio je naziv "kilonova" u radu iz 2010. godine. Metzeger i suradnici su istaknuli da premda je kilonova manje snažna od supernove, ipak je tisuću puta snažnije od obične nove.[1][4]

Velike spoznaje o kilonovama došle su iz sudara GW170817 iz 2017. godine, gdje se došlo do obilja podataka. Novonastalo jedinstveno tijelo je mimo svih izračuna pokazalo savršenu sferičnost. Naknadnim raščlambama to je objašnjeno time što je njihova zajednička masa prouzročila daljnje gravitacijsko urušavanje novoformiranog objekta, koji je nakratko postao hipermasivna neutronska zvijezda iznimno snažna magnetskog polja i potom se je pretvorio u crnu jamu.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Robert Lea: What are kilonovas?. Space.com. 9. listopada 2023.
  2. 2,0 2,1 Branimir Vorša: Kolosalna eksplozija nakon sudara dviju neutronskih zvijezda zapanjila astronome nečim što uopće nisu očekivali. ZIMO - Tehnološko znanstveni portal. 16. veljače 2023. Pristupljeno 28. studenoga 2024.
  3. Transient Events from Neutron Star Mergers . IOPscience. Pristupljeno 28. studenoga 2024.
  4. Electromagnetic counterparts of compact object mergers powered by the radioactive decay of r-process nuclei — Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. Oxford Academic. Pristupljeno 28. studenoga 2024.