Ratomir Tvrdić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 523551 od 21. kolovoz 2024. u 23:51 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ratomir Tvrdić
Nadimak Rato, Bubla[1]
Rođenje 14. rujna 1943.
Split
Smrt 20. kolovoza 2024.
Visina 187 cm
Karijera 1960-ih - 1970-ih
Klub
Položaj bek
Bivši klubovi Jugoplastika
Trener
Reprezentacija
Nagrade i dostignuća
Košarka
Svjetska prvenstva
srebro 1967. Urugvaj Jugoslavija
zlato 1970. Ljubljana Jugoslavija
srebro 1974. Portoriko Jugoslavija
Europska prvenstva
srebro Italija 1969. Jugoslavija
zlato Španjolska 1973. Jugoslavija
zlato Jugoslavija 1975. Jugoslavija
Mediteranske igre
zlato Tunis 1967. Jugoslavija

Ratomir "Rato" Tvrdić (Split, 14. rujna 1943.20. kolovoza 2024.[2]) je hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski reprezentativac i kapetan reprezentacije. Kći Gorana udala se za hrvatskog košarkaša Žana Tabaka, a njihov sin Luka Tabak igrao je za Real iz Madrida i bio je igrač hrvatske reprezentacije do 16 godina.[3][4]

Igrao je na položaju beka. Igrao je koncem '60-ih i '70-ih. Karijeru je okončao 1977. godine.[5]

Igračka karijera[uredi]

Klupska karijera[uredi]

Živio je u splitskom Varošu. Prije nego se je bavio športom, svirao je tamburicu u KUD-u Filipu Deviću i bio je prvak Jugoslavije s 13 godina. Uz glazbenu imao je športsku zanimaciju. Kao dijete htio je biti nogometaš Hajduka. Pokušao je kao 14-godišnjak. Tada ga je Hajdukova legenda Luka Kaliterna savjetovao neka se okuša u drugom športu, jer je već bio dosta visok. Najstariji brat preporučio mu je neka mu se pridruži trenirati košarku na Marjanu. Zaigrao je za splitsku Jugoplastiku. Kad je u klub došao Branko Radović, sproveo je smjenu generacije i Tvrdiću se je otvorila prigoda. Braća Tvrdići Lovre, Rato i Dražen promijenili su kruti stav Splićana prema košarci, koju su dotad smatrali "ženskim športom".[6]

S Jugoplastikom osvojio je dva državna prvenstva (1970., 1977.), tri kupa (1972., 1974., 1977.) i dva Kupa Radivoja Koraća (1976., 1977.). Bio je doprvakom Kupa europskih prvaka 1971./72. i Kupa pobjednika kupova 1972./73. godine.

Kad je ostvario pravo za igranje u inozemstvo, odigrao je probnu utakmicu za belgijski Liege. Na utakmici je sam pobijedio belgijskog prvaka postigavši 42 poena. Zbog velike nostalgije za Splitom, vratio se kući i ostao, unatoč višemjesečnim pozivima Belgijaca poslije.[6]

Na oproštaju od igračke karijere proljeća 1977. godine održana je utakmica u Splitu protiv FIBA-ina izabrana sastava.[2] Utakmica je bila 3. svibnja 1977. u dvorani na Gripama, a Jugoplastika pojačana Delibašićem i Dalipagićem, igrala je protiv europske reprezentacije.[6]

U klubu je poslije ostao kao dužnosnik.[2]

Reprezentativna karijera[uredi]

S reprezentacijom je osvojio dva srebra (1967., 1974.) i zlato (1970.) na svjetskim prvenstvima, srebro (1969.) i dva zlata na europskim prvenstvima (1973., 1975.) te zlato na Mediteranskim igrama (1967.).

S reprezentacijom još je igrao na europskom prvenstvu 1967. kad su bili 9.[7] te na Olimpijskim igrama 1972. kad su bili 5.[8]

Izvjesno je da bi imao i srebrno s reprezentacijom na Olimpijskim igrama 1968., ali je od izbornika Ranka Žeravice zaiskao neka ga ne povede s reprezentacijom. Razlog je bio što nije htio stajati besposlen u trećem planu pored velikana Josipa Pina Gjergje i Ive Daneua koji su bili ispred njega. Drugi razlog je bio što je u rodnom Splitu imao RTV servis koji je trebalo uhodati, a uz to taj je servis bio njegova velika strast. Zbog navezanosti na nj, KK Split i rodni grad, nije htio ići igrati izvan Splita te nije poput većine reprezentativaca otišao igrati u inozemstvo kad je za to ostvario pravo. [6]

Trenerska karijera[uredi]

Ostalo[uredi]

Maskota KK Jugoplastika napravljena je prema njegovom liku i nazvana je Žutko.[6][9] Lik Žutka stvoren je 1974. godine.[10] Auktor maskote je Zdenko Milišić.[11]

Vidi[uredi]

Izvori[uredi]

  1. E, da su onda bile trice Razgovarao Milorad Bibić.
  2. 2,0 2,1 2,2 S.A.: Preminuo Rato Tvrdić, legendarni košarkaš Jugoplastike . Slobodna Dalmacija. 20. kolovoza 2024. Pristupljeno 22. kolovoza 2024.
  3. basketball.hr/Fani Stipković: VIDEO: Gorana Tabak o tati Rati Tvrdiću, suprugu Žanu, djeci, životu u Španjolskoj... . Basketball.hr. 12. siječnja 2018. Pristupljeno 22. kolovoza 2024.
  4. P.M.: U četvrtak počinje U-16 Eurobasket, Hrvatska pod vodstvom Marijana Mancea gleda prema četvrtfinalu . SportCom.hr. 2. kolovoza 2015. Pristupljeno 22. kolovoza 2024.
  5. Zaslužio sam koju suzu sjete
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 Damir Mrvec: Sjajno je svirao tamburicu, a zbog svog TV servisa nije otišao na Olimpijske igre . Večernji list. 20. kolovoza 2024. Pristupljeno 22. kolovoza 2024.
  7. FIBA.com
  8. FIBA.com
  9. U članku pogrješno stoji "Žućko".
  10. . KK Split, Instagram. 28. siječnja 2024.
    "Bilo je predivno na Noći muzeju u Gradskoj knjižnici Marka Marulića na izložbi "Evo me - 50 godina maskote splitskog sporta"".
  11. Tomislav Gabelić: . 24sata. 11. svibnja 2020. Pristupljeno 22. kolovoza 2024.

Vanjske poveznice[uredi]