Ambroz Kacitić

Ambroz Kacitić (Broz Kolunić) od plemena Kolunića od hiže Kacitića u Bužanskoj županiji(Dubovik u Kosinju, oko 1460. - Dobrinj na Krku, iza 1518.) je bio hrvatski đakon, katolički svećenik, pavlin, glagoljski pisac, javni bilježnik, učitelj, a najveću ulogu u hrvatskoj povijesti imao je kao prvi hrvatski tiskar. Prva hrvatska tiskana knjiga, glagoljski Misal po zakonu rimskoga dvora od 22. veljače 1483. sadrži Kacitićeve kodirane tragove u obliku t.zv. slijepih otisaka.

Rodio se u Duboviku u Bužanskoj županiji, kamo se hiža Kacitića sklonila od turskih osvajanja. Kacitićev rodni Dubovik je srednjovjekovno selo, pripadajuće Kosinju. Stjepan Pavičić je opsežno istraživao gdje bi se ono trebalo nalaziti i prema njegovom zaključuku bilo je negdje na području današnjeg zaselka Vukelića u Donjem Kosinju.

Po Brozu Koluniću je nazvan glagoljski rukopis Kolunićev zbornik. Iz kolofona tog djela zna se da je bio žakan i da potječe od Kacitića iz roda Kolunić u Bužanskoj županiji. Djelo je 1486. za plaću prepisao u kući naručitelja gatanskoga vikara Leonarda u Knežoj Vasi kraj Otočca. Djelo je na čakavskom narječju hrvatskog jezika, sadrži crkvenoslavenske oblike riječi te ponešto kajkavizama, latinizama i talijanizama.

Do 2024. godine Kacitiću nije podignut niti jedan spomenik u Hrvatskoj. Na to su župnik Gornjeg i Donjeg Kosinja vlč. Pero Jurčević i istraživač kosinjske povijesti dr. sc. Ivan Mance pokrenuli inicijativu izgradnje Kacitićeva spomenika u Donjem Kosinju. Planira ga se postaviti pored crkve sv. Petra i Pavla u Donjem Kosinju, jer je to bilo mjesto gdje je bio kosinjski pavlinski samostan. Spomenik će biti bista s postoljem, po uzoru na spomenik ročkog najavljivača tiskarstva đakona Jurija, osnivača senjske tiskare Blaža Baromića, osnivača riječke tiskare Šimuna Kožičića Benje, suosnivača protestantske tiskare u Urachu Stjepana Konzula Istranina i osnivača tiskare u Nedelišću Jurja Zrinskog.

Vidi

• Kosinjska tiskara