Dragan Ćurčić (Janjac (Zenica, BiH), 1. rujna 1965. — Mostar, 1. prosinca 2019.), general HVO, zapovjednik PPN-a Ludvig Pavlović HVO-a i dozapovjednik Vojske Federacije BiH.[1]
Životopis
Rodio se je u Janjcu kod Zenice. U Zagrebu je završio Vojnu akademiju KoV JNA, a u Beogradu i Sarajevu specijalizirao pješaštvo. Iz JNA je pobjegao početkom 1992. godine. U Vrgorcu se je pridružio pukovniji Kralj Tomislav, osnovanoj u tom gradiću studenoga 1991. godine. U pukovniji su već bili Božan Šimović, Ante Jelavić i Nijaz Batlak - Daidža (Mate Šarlija). Pukovnija se istaknula u borbi obrane juga Hrvatske, spriječivši JNA da odsiječe jug Hrvatske i izađe na Pelješac. Iz ove je pukovnije nastala postrojba za posebne namjene “Ludvig Pavlović”. Njom je zapovijedao Božan Šimović, a nakon što je poginuo u operaciji Buri na Hodovskoj visoravni, zapovjednikom je postao Ćurčić . PPN je poslije znatno pridonijela operacijama HVO-a u vrijeme Domovinskog rata u BiH. Ćurčić je poslije postao i članom Glavnog stožera HVO-a. Poslije Daytonskog sporazuma obnašao je dužnost dozapovjednika Zajedničkog zapovjedništva Vojske Federacije BiH.[1]
Poslije rata, Hrvati su samovoljom visokih međunarodnih predstavnika koji nisu za svoj rad odgovarali nikojoj demokratskoj ustanovi niti su na tu dužnost izabrani demokratskim putem, a i čija je funkcija upitna glede Daytonskog sporazuma, ostali zakinuti za prava sprovođenjem tzv. Barryjevih i Petritschevih amandmana na Ustav FBiH i stvaranja nelegitimne i nelegalne Alijanse za promjene. Kao reakciju na to, kao privremeni oblik samozaštite Hrvata u BiH, ondašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić i izaslanici Hrvatskog narodnog sabora osnovali su Hrvatsku samoupravu. Tada se vodio kazneni postupak u predmetu Hrvatska samouprava protiv Ćurčića zbog navodnog podrivanja vojne moći Federacije BiH.[1]
Listopada 2009. godine bio je svjedok obrane generala Slobodana Praljka na Tribunalu u Haagu.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Z.G./Dnevno.hr: UMRO GENERAL HVO-a: Dragan Ćurčić bio je dozapovjednik Vojske Federacije BiH . Dnevno.hr. 1. prosinca 2019. Pristupljeno 31. siječnja 2024.