Brlobaš

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 521749 od 21. prosinca 2023. u 04:06 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Suradnik10 premjestio je stranicu Szentborbás na Brlobaš)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Brlobaš (mađ. Szentborbás)[1] je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 7,47 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45° 52' 30" sjeverne zemljopisne širine i 17° 39' 36" istočne zemljopisne dužine, kod nacionalnog parka Dunav – Drava, 1 km zapadno od rijeke Drave i granice s Republikom Hrvatskom. 1 je km udaljen od granice s Baranjskom županijom.

Novo Selo je 2,5 km sjeverozapadno, Potonja je 5 km sjeverno, Lukovišće je 2 km sjeveroistočno, Fokrta je 7 km istočno-sjeveroistočno, Bogdašin je 9 km istočno, Martince su 3 km, a Križevce 8 km jugoistočno. Najbliža naselja u Hrvatskoj su Detkovac i Vaška.

Upravna organizacija

Upravno pripada Barčanskoj mikroregiji u Šomođskoj županiji. Poštanski broj je 7918. U selu djeluje hrvatska državna samouprava u Mađarskoj. Dio sela je Kranjčevića pustara (Krancsevicza-puszta).

Povijest

Selo je postojalo prije mongolske invazije, još u doba Arpadovića. 1324. se spominje kao Zenthbarrabás. Ondje je opatija Sv. Jakova[2] (Zseliczszentjakab) imala svoje posjede. 1733. se spominje kao pusta. Selo je ponovno naseljeno 1757. U 19. se stoljeću spominje kao šokačko selo. Nošnje podravskih Hrvata su još uvijek vidljive u selu.

1910. je u Brlobašu živjelo 436 stanovnika. Po metodologiji popisa iz 1910., ondje je živjelo 304 Hrvata, 129 Mađara i 3 Nijemca. 427 je bilo rimokatolika, 5 reformiranih, 2 evangelika te dvoje izraelita.

Danas se planira napraviti privremeni prijelaz Drave trajektom.

Promet

7 km sjeveroistočno prolazi željeznička pruga Barča – Viljan.

Stanovništvo

Brlobaš ima 135 stanovnika (2001.). Blizu dvije trećine je Hrvata, 18% je izjašnjenih Roma te nešto više Mađara.[3]

Izvori

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF
  2. scrinia slavonica 5 (2005) Stanko Andrić: Benediktinska opatija sv. Margarete u Grabovu i njeniz odnos prema benediktinskom samostanu u Bijeli, str. 87.
  3. 4.1.11 Population by national/ethnic groups - Somogy County

Vanjske poveznice