Gordana Marta Matunci

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 520256 od 29. lipnja 2023. u 12:21 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Gordana Marta Matunci''' (Gornji Miklouš, 15. veljače 1943.) - hrvatska etnologinja, prosvjetna i kulturna djelatnica, sakupljačic...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Gordana Marta Matunci (Gornji Miklouš, 15. veljače 1943.) - hrvatska etnologinja, prosvjetna i kulturna djelatnica, sakupljačica narodnog blaga

Rođena je u Gornjem Mikloušu 15. veljače 1943. godine. Otac joj je porijeklom iz Gračaca u Liki, a majka iz BIH. Potječe iz obitelji prosvjetnih djelatnika. Otac joj je nestao 1945. godine. Pohađala je Gimnaziju Bjelovar od 1957. do 1961. godine. Na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu diplomirala je povijest i zemljopis, a razrednu nastavu u Čakovcu.[1]

Punih 35 godina, Gordana Marta Matunci radila je kao učiteljica u Zrinskom Topolovcu, Velikom Trojstvu i Bjelovaru. Zajedno sa svojim pokojnim suprugom Jurajem, aktivno je radila na očuvanju bilogorske baštine i kulture. Zajedno su napisali veći broj knjiga, odradili više od 400 radio emisija, a sakupili su i veliku zbirku tekstila (narodnih nošnji), glazbala i dr.[2]

Živjela je i radila deset godina u Zrinskom Topolovcu od 1961. godine, odmah nakon udaje za supruga s kojim je imala troje djece. Kasnije je živjela u Velikom Trojstvu pa u Bjelovaru. Bavi se folklorom od 1973. godine. Vodila je KUD Veliko Trojstvo 36 godina, nakon čega ju je naslijedila kćer Karmela.[3] Poučavala je i članove KUD-a "Bilogora" Kapela plesovima i napjevima bilogorskog kraja od 1989. godine.[4] Napisala je scenarij za scenski prikaz legende „Babotučka vojna“. Radi se o legendi koja potječe iz Zrinskog Topolovca inspiriranoj likovima i predajama Bilogore, koje je ona čula 1960-ih kada je tamo radila kao učiteljica.[5] „Babotučka vojna“ dobila je nagradu „Suncokret ruralnog turizma RH” u kategoriji ruralnih projekata 2022. godine.[6]

Njena prva knjiga bila je "Narodna nošnja Bilogore : priručnik za rekonstrukciju nošnje" iz 1988. godine[7], koju je napisala na nagovor bjelovarskog etnologa Vladimira Salopeka kao dio edicije „Narodne nošnje Jugoslavije”.

Izvori