Opsada Dubrovnika (866.)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 519688 od 23. svibnja 2023. u 00:28 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Opsada Dubrovnika''' 866. bila je opsada koju su poduzeli Saraceni u pokušaju kontroliranju obiju strana Jadrana. Događaj se zbio u vre...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Opsada Dubrovnika 866. bila je opsada koju su poduzeli Saraceni u pokušaju kontroliranju obiju strana Jadrana. Događaj se zbio u vremenima kad je Dubrovniku iznimno bila potrebna vanjska zaštita od ondašnjih neprestanih opasnosti.[1]

Već u to vrijeme Saraceni (Arapi) su kontrolirali južnu Italiju i držanjem Dubrovnika držali bi ulaz u Jadran. Arapsko gusarenje po Sredozemlju tih je stoljeća uzelo maha. Uz Siciliju, Kretu i ostale baze na Sredozemlju, na Jadranu su osvojili Cres, Budvu, Rose i Kotor. Starije legende govore da je još Franak Orlando 783. pomogao Dubrovniku i otjerao arapske osvajače. [1]

Dokumentirani zapisi datiraju od nepuna stoljeća poslije. Saraceni su 866. napali Dubrovnik i podsjeli ga. Opsada je trajala 15 mjeseca. Dubrovnik je u tom vremenu dosta bio ovisan o bizantskoj pomoći. Tako su poslali izaslanika u Carigrad i zatražili pomoć. Car Bazilije I. uslišio im je zamolbe te im je poslao u pomoć veliku flotu da oslobodi grad. Njihova pojava zastrašila je Saracene i oni su povukli. [1]

Posljedica stalnih opasnosti bila je da je se Dubrovnik nagodio sa susjedima o plaćanju danka radi zaštite. Bazilije I. uveo je plaćanje novčanog danka, 36 numizmata vladaru Huma i vladaru Travunje. Stoljećima još Dubrovniku je trebao vanjski zaštitnik, što potvrđuje pohod makedonskog cara Samuila koji je koncem 10. stoljeća spalio Dubrovnik u pohodu duž dalmatinske obale sve do Zadra.[1]

Izvori, referencije i bilješke

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Maja Ajhorn: Dubrovačka Republika. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Puli. Pula, 2018., str. 8.