Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

HQ-9

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 519000 od 2. kolovoz 2022. u 11:18 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »HQ-9 ili Hóng Qí-9 je raketni sustav zemlja-zrak srednjeg/dugog dometa razvijen u Narodnoj Republiki Kina. Riječ je o modificiranoj varijanti protuzr...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

HQ-9 ili Hóng Qí-9 je raketni sustav zemlja-zrak srednjeg/dugog dometa razvijen u Narodnoj Republiki Kina. Riječ je o modificiranoj varijanti protuzračnog raketnog sustava S-300PMU uvezenog iz Rusije. Antiradarska verzija ima oznaku FT-2000. Izvozna verzija zove se FD-2000 (Fang Dun 2000).

Povijest razvoja

Osamdesetih godina prošlog stoljeća Narodna Republika Kina počela je razvijati dalekometni raketni sustav zemlja-zrak. [1] Nakon što razvoj nije uspio, Narodna Republika Kina naručila je osam baterija S-300PMU od Rusije 1991. godine. [2] Svi ovi sustavi isporučeni su Kini do sredine 1993. godine. Sredinom 1990-ih pojavili su se prvi izvještaji o protuzračnom sustavu HQ-9, koji je izgledao nevjerojatno sličan ruskom sustavu S-300P. Prema kineskim informacijama, HQ-9 je vlastiti razvoj. Međutim, zapadni i ruski izvori pretpostavljaju da je HQ-9 obrnuto projektirana replika ruskog S-300PMU. [2] [3] Rusija je pristala na prijenos tehnologije samo sa sustavima S-300PMU-1/2 naručenim 1994. i 2000. godine. [2] [3] Prvi sustavi HQ-9 isporučeni su Narodnooslobodilačkoj vojsci za testiranje trupa sredinom 1990-ih. Godine 1997. HQ-9 je konačno bio operativan. [1] Nakon toga sustav je više puta dorađivan i moderniziran. Proizvođač je UO Tvornica 283.

Tehnologija

Baterija HQ-9 sastoji se od šest TAS5380 TEL kamiona povezanih s HT-233 3D C-pojasnom monopulsnom faznom antenskom rešetkom, a sve je povezano s TWS-312 stanicom za upravljanje vatrom . Vojni stručnjaci nagađaju da je radar za upravljanje vatrom HT-233 izveden iz ruskog radara 30N6E. Radar radi na 300 MHz i ima domet od oko 120 km. Radar može istovremeno otkriti 100 zračnih ciljeva i pratiti oko 50 ciljeva. Nekoliko radara za traženje može se koristiti s HQ-9, uključujući Type 305A, JY-29, JY-11B, YLC-18, YLC-20, kao i Type 120 niskoleteći radar.

Raketa

Prve rakete HQ-9 temeljene su na ruskoj raketi 5W55R iz S-300PMU, a kasnije rakete HQ-9 temeljene su na raketama 40N6 iz S-300PMU-1. [2] Ukupna masa je između 1,3-1,8 tona s duljinom od 6,3-6,8 metara. [2] Ovisno o verziji, raketa je opremljena bojevom glavom od 133-180 kg. [2] Najveća brzina je 4,2 Macha, a najveći domet 125 km. [2] [4] Upravljanje se vrši pomoću 3D upravljanja vektorom potiska . Po četiri cilindrične transportne i lansirne kapsule ugrađene su na lansirnu raketu TAS5380A. Projektili se lansiraju okomito. Projektili se uz pomoć katapulta izbacuju iz transportno-lansirnih kontejnera na visinu od oko 20 metara, tek tada se pali raketni motor na kruto gorivo. [5]

Vanjske poveznice

  1. 1,0 1,1 deagel.com: HQ-9 (englisch)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Christopher F. Foss & Tony Cullen: Jane’s Land-based Air Defense, Edition 2000–2001. Vereinigtes Königreich 2001. S. 211–213.
  3. 3,0 3,1 Rg.ru: Прорыв или копия: в чем разница между С-300 и китайским HQ-9
  4. 「黃河」 (Januar 2001). "巡天神箭 紅旗9號與紅旗家族動態". Defence International (114): 72–81. http://www.diic.com.tw 
  5. HQ-9 / FT-2000 SURFACE-TO-AIR MISSILE (englisch)