Srpska čitaonica u Osijeku

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 518752 od 12. srpnja 2022. u 13:33 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Srpska čitaonica u Osijeku''' je bilo jedno od osječkih društava s kraja 19. stoljeća. Čitaonica je osnovana 1868. godine na pot...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Srpska čitaonica u Osijeku je bilo jedno od osječkih društava s kraja 19. stoljeća.

Čitaonica je osnovana 1868. godine na poticaj paroha Lazara Popovića, koji je bio izabran i za prvog predsjednika, a za potpredsjednika je izabran Marko Aksentijević, koji je uz Popovića bio i najzaslužniji za osnutak. Čitaonica nije bila ekskluzivno srpsko društvo i njezino članstvo su bili i mnogi poznati osječki Nijemci (dr. Josip Paus, Franjo Schmidt ml.), Židovi (Eduard Obersohn, Samuel Kraus, Adolf Dirnbach...), Hrvati (Koloman Bunjik, Franjo Kišpatić, Bogdan Penjić, Ferdo Šišić...), Česi (Franz Vaniček, A.V.Truhelka) i drugi.[1]

Čitaonica je radila 73 godine, do 1941. Osnovana je na Mitrovdan. Danas se u prostoru nekadašnje čitaonice nalazi sjedište pravoslavne crkvene općine.[2]

Izvori

  1. Branko Ostajmer Franz Vaniček i njegov Essek (u zborniku radova Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija), Slavonski Brod. ISBN 978-953-6659-44-9
  2. Srpska čitaonica u Osijeku. http://arhiva.svetigora.com/node/4676 

Literatura

  • Branko Ostajmer Franz Vaniček i njegov Essek (u zborniku radova Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija), Slavonski Brod 2017. ISBN 978-953-6659-44-9