Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sipanje perja

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 518697 od 12. srpanj 2022. u 08:25 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Sipanje perja''', '''potepanje''' ili '''perjana''' običaj je u nekim seoskim dijelovima središnje, istočne i sjeverozapadne Hrvatska|Hrvats...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Sipanje perja, potepanje ili perjana običaj je u nekim seoskim dijelovima središnje, istočne i sjeverozapadne Hrvatske, kada se dolazak majke i novorođenčeta iz bolnice slavi zasipavanjem dvorišta perjem i papirima,[1] a u Međimurju prilikom zaruka budućeg bračnog para i prije vjenčanja.[2]

Nekada su se prema narodnim običajima sipali pljeva i perje. Pljeva koja je čuvala zrno žita, značila je da se žena očistila nakon poroda, a perje kako bi novorođenče imalo lagodan život poput ptice. U današnje vrijeme, rodbina, prijatelji i susjedi iskazuju veselje zasipavanjem dvorišta perjem i papirima te pale gume, sipaju čepove boca, ostavljaju olupine automobila ili sličan otpad.[3] Etnolozi kažu, da ne postoji konsenzus o pravom značenju samog običaja i dodaju da se žena povezuje s pticom, a kada se sprema uploviti u bračne vode, sva raskoš nestaje i ona postaje očerupana. Zbog toga je perje osnovni materijal koji uzvanici donose na perjanu.[4]

U okolici Bjelovara običaj se zove sipanje, u okolici Pitomače perjana, a u Međimurju potepanje[5].

U Međimurju se potepanjem perja obilježavaju zaruke mladenaca pa u vrijeme kada su obitelji djevojke i mladića na večeri i druženju, njihovi prijatelji pod okriljem mraka dvorišta zatrpaju otpadom. Kustosica etnografskih zbirki u Muzeju Međimurja Janja Kovač tumači, da je riječ o simbolici pretvaranja kaosa, odnosno nereda u kozmos, odnosno red. Korištenje prirodnih materijala poput vune, perja, kukuruzovine, pljeve ili slame govori da je to domaći običaj, a ne uvezeni jer se nisu ustalili neki industrijski predmeti.[6]

Hrvatska filmska redateljica Petra Slobodnjak snimila je dokumenatarni film "Sipanje" 2015. godine.[7]

Izvori

Sadržaj