| Pavao I. Zrinski | |
|---|---|
| zrinski knez | |
| Datoteka:COA Zrinski Ancient.svg.png | |
| rapski knez | |
| Rođenje | 1357. |
| Smrt | 1414. Zagreb |
| Plemićka kuća/obitelj | Datoteka:COA Zrinski Ancient.svg.png Zrinski |
| Supruga | Marija Kurjaković Krbavska Elizabeta Krčka |
| Djeca
Petar I. Nikola I. Ana I. Margareta I. | |
| Otac | Juraj I. Zrinski |
| Vjera | rimokatolik |
Pavao I. Zrinski (?, 1357. - Zagreb, 18. kolovoza 1414.), slavonski velikaš iz velikaške obitelji Zrinski, odvjetka hrvatske velikaške obitelji Šubića Bribirskih, čiji su članovi 1347. godine dobili od hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca (1342.-1382.) grad Zrin u Slavoniji u zamjenu za utvrdu Ostrovicu u Hrvatskoj.
Bio je jedini sin prvog zrinskog kneza Jurja I. i pripadnik druge generacije obitelji Zrinski. Imao je sestru Elizabetu I., kasnije udanu za kneza Tomu Krbavskog. Budući da mu je otac umro već 1361. godine, Pavao I. je bio maloljetan kada je preuzeo svoje nasljeđe. Zbog toga je kralj Ludovik odredio kneza Stjepana I. Krčkog za skrbnika malodobnog Pavla I. i njegove majke. Stjepan I. je bio u rodu sa bribirskim knezovima preko svoje majke Elizabete Bribirske, kćeri hrvatskog bana Mladena II. Šubića Bribirskog, udane za njegova oca Dujma III. Krčkog i preko svoje sestre Elizabete Krčke, koja se udala za kneza Pavla II. Bribirskog.
Godine 1372. spominje se u izvorima prvi put kao punoljetna osoba, osobno vršeći neki pravni posao pred zagrebačkim kaptolom. U veljači 1380. godine spominje se bez naslova u ispravi kojom je kralj Ludovik I. intervenirao u korist Pavla I. u vezi s posjednima Stupnica i Pedalj. U to vrijeme je Pavao I. otišao na kraljevski dvor u Višegrad gdje je boravio dulje vrijeme, gdje je imenovan kraljevim vitezom. Njegov položaj na dvoru nije se promijenio ni nakon kraljeve smrti 1382. godine, kada je vladavinu preuzela kraljeva kći Marija Anžuvinska.[1] Ipak je 1384. napustio kraljevski dvor te se spominje u Zadru, nakon čega se ne spominje u velikim promjena i sukobima nakon dolaska kralja Žigmunda Luksemburškog na prijestolje. Prvi sljedeći spomen Pavla I. je iz 1389. godine kada mu je kralj Žigmund darovao kuću u Zadru i postavio ga za rapskog kneza, što aludira na Pavlovu pomoć u oslobođenju kraljice Marije iz zatočenštva u čemu su se, uz kneza Ivana Frankapana istaknuli i knezovi Krbavski s kojima je Pavao I. bio u srodstvo, jer je oženio Mariju, kćerku kneza Budislava IV. Krbavskog. Kasnije je oženio kneginju Elizabetu Krčku. Imao je ukupno četvero djece: Petra I., Nikolu I., Anu I. i Margaretu I.
Između 1386. i 1390. godine, Pavao I. je trpio štetu od bosanske vojske i njihovih saveznika knezova Blagajskih koji su harali njegovim posjedima, dok se on nalazio na položaju rapskog kneza u Dalmaciji.[2]
Godine 1397. kralj Žigmund je, na Pavlov zahtjev, opomenuo druge članove roda Šubića iz Bribira zbog nezakonitih držanja Pavlovih posjeda u Lučkoj županiji, što svjedoči o Pavlovom interesu za pradjedovsku baštinu na jugu Hrvatske.
Bilješke
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Pavao I. Zrinski koji govori o plemiću treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.