Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Baskijsko gorje

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 518459 od 15. svibanj 2022. u 07:21 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Alluitz, tipična vapnenačka planina u baskikjskom gorju

Baskijsko gorje ( baskijski: Euskal Herriko arkua, "baskijski luk", španjolski: Montes vascos)[1] je planinski lanac nalazi na sjeveru Pirinejskog poluotoka. Zemljopisno se smatra istočnim dijelom šireg lanca kantabrijskog gorja. Lanac prolazi kroz baskijsku autonomnu zajednicu i zapadnu Navaru.[2]

Zemljopis

Baskijsko gorje je prijelazni lanac između dva velika, Kantabrijskog na zapadu i Pirineja na istoku. Geolozi nazivaju ovo područje "baskijski prag", a neki smatraju da su Kantabrijsko gorje i Pireneji jedan veći planinski lanac čijeg je baskijsko gorje samo dio.

Postoje dva paralelna pod-lanca protežu se od zapada prema istoku, jedan unutarnji i jedan priobalni . Između njih nalazi se 500 m visoka visoravan zvana "Llanada Alavesa" (Alaveške ravnice), gdje se nalazi Vitoria-Gasteiz. Istočno od Llanade nalazi se uska dolina zvana Burunda i njen nastavak Barranca (ili Sakana na baskijskom) koja odvaja dva lanca, s Urbasa-Andia smještena prema jugu i Aralara na sjeveru. Dolina sadrži glavnu infrastrukturu koja povezuje gradove Vitoria-Gasteiz i Pamplonu.

Klima

Baskijski priobalni planinski lanac čini podjelu voda na mediteranski atlantski slijev Mediterana i Atlantika bazena, klima sjeverno od raspona je blaža i oceanska, tipična za tzv. zelenu Španjolsku, dok su prema jugu obalnog raspona i u unutrašnjem rasponu zime hladne i snježne, a ljeta suša i toplija nego u sjevernom rasponu, općenito klima u baskijskim općinama južno od ovog područja je više mediteranska s nekim kontinentalnim osobinama, s manje oborina i puno hladnijim zimama od onih primorskih općina sjeverno od raspona. Snijeg je jako neredovit tijekom zime. Od studenog do travnja može se naći snježni pokrivač u baskijskom gorju iznad 700 m, ali promjenljivi vremenski uvjeti u Biskajskom zaljevu mogu donijeti velike nakupine snijega a nagli porasti temperature mogu ga otopiti za nekoliko dana, zbog učinka Foehnovog vjetra. Ovo nagli topljenje može uzrokovati probleme sa poplavama problema, posebno u ravnicama sjeverne Alave.

Masivi

Ovo je lanac umjerenih visina; Aitxuri (1551 m) u masivu Aizkorri je najviši vrh.

U unutarnjem lancu glavni masivi od zapada prema istoku su:

  • Sierra Salvada (Orduña)
  • Planine Vitorije, najvažnija koja je Kapildui (1177 m)
  • Izki
  • Urbasa, 1000 m visoka visoravan
  • Andía, s impresivnim Beriainom (1493 m)

U obalnom rasponu njegovi glavni masivi od zapada prema istoku su:

  • Gorbea (Gorbeia) 1.481 m, najviši vrh Biskaje
  • Urkiola, Anboto (1.331 m), što je njegov najveći vrh.
  • Elgea
  • Aizkorri
  • Altzania, s Aratzom na maksimalnoj visini (1442 m).
  • Aralar, njegov najpoznatiji vrh Txindoki (1346 m)

Priroda

Raspon je gotovo u cijelosti vapnenački, ali mogu se naći i drugi materijali. Obronci su uglavnom blagi, ali postoje mnogi vapnenački vrhovi i litice u kojima žive supovi žive. Tu je u izobilju vegetacija oceanske klime poput bukve, hrasta, breza i drugih poput kantabrijske crnike i Kalifornijski bor (Pinus radiata), posljednji koji je umjetno uveden.

Izvori

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Baskijsko gorje.