Baršunasta panjevčica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 518143 od 15. svibanj 2022. u 05:54 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Baršunjasta panjevčica
Datoteka:Flammulina velutipes 04.jpg
Sistematika
Carstvo: Fungi
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Physalacriaceae
Rod: Flammulina
Vrsta: Flammulina velutipes
Flammulina velutipes
Pogreška pri izradbi sličice:
Mikološke karakteristike
Datoteka:Gills icon.png listići na himeniju
Datoteka:Convex cap icon.svg klobuk je konveksan
Datoteka:Adnexed gills icon2.svg himenij je privezan
Datoteka:Bare stipe icon.png stručak je gol
Datoteka:White spore print icon.png otisak spora je bijel
Datoteka:Saprotrophic ecology icon.png ekologija je saprotrofna
jestivost: odlična

Baršunasta panjevčica (Flammulina velutipes) ili zimska gljiva je vrsta jestive gljive. Nazvana je po vremenu rasta, odnosno baršunastom stručku. U Japanu i Koreji ova se gljiva i uzgaja.

Opis

Pogreška pri izradbi sličice:
Baršunjasta panjevčica na drvetu

Klobuk je u početku polukružan, potom otvoren. Mazav je i vrlo ljepljiv. Ima vrlo malo mesa. Žućkastocrvene je ili narančastožute boje, u sredini tamniji. Promjera je do 10 cm. Listići su rijetki, slobodni, bijele boje. Kako gljiva stari, postaju crvenkasti. Prema kraju klobuka su uži. Stručak je 3-7 cm dug, pun, kasnije šupalj i bočno spljošten. Baršunast, pod klobukom crvenkast, prema dnu tamnosmeđ i na kraju crn. Меso je žuto, tanko, mekano, žilavo, u dršci vlaknasto i žutozelenkasto. Nema karakterističan miris i okus.

Spore su cilindrično duguljaste, 8-11x3-4 μm. U masi su bijele.

Ova gljiva raste kao saprofit ili parazit u kasnu jesen i zimi, busenasto ili pojedinačno u listopadnim šumama. Jestiv je samo klobuk, jer je stručak tvrd. Zamjena s drugim gljivama je nemoguće, što zbog godišnjeg doba kada raste, što zbog baršunastog stručka.

Ako se na površinu stručka nanese kap sumporne kiseline, to mjesto trenutačno postane crnosmeđe.

Ljekovitost

U Kini se ova gljiva smatra ljekovitom. Sadrži antioksidanse, kao što je ergotionein. Testiranje na životinjama naznačilo je kao moguću primjenu razvoj cjepiva te imunoterapiju raka.[1]

Istraživanje na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru, prvi put objavljeno 2005. godine, pokazalo je da stručak gljive sadrži veliku količinu proteina, kojeg su istraživači nazvali Five'FIP-fve, a koji pomaže u regulaciji imunog sustava. Gljiva također sadrži flamutoksin, citolitički i kardiotoksični protein koji je dokazan kao netoksičan kod oralne primjene.[2]

Izvori

  1. Bao HN, Ushio H, Ohshima T (November 2008). "Antioxidative activity and antidiscoloration efficacy of ergothioneine in mushroom (Flammulina velutipes) extract added to beef and fish meats". Journal of Agricultural and Food Chemistry. 56 (21): 10032–40.
  2. Tomita, Toshio; Dai Ishikawa; Takayasu Noguchi; Eisaku Katayama; Yohichi Hashimoto (8 April 1998). "Assembly of flammutoxin, a cytolytic protein from the edible mushroom Flammulina velutipes, into a pore-forming ring-shaped oligomer on the target cell". Biochemical Journal (333): 129–137.

Dodatna litratura

  • I. Focht, Ključ za gljive, Zagreb 1986.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Baršunasta panjevčica
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Baršunasta panjevčica