Costanoan

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 517883 od 15. svibnja 2022. u 05:05 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Govorno područje Coastanoana sa označenim plemenskim granicama.

Costanoan, jezična porodica, u novije vrijeme često se vodio kao dio veće porodice Miwok-Costanoan (utian)[1], i kolektivno klasificirani Velikoj porodici Penutian. Obuhvaća jezike Indijanaca sa obale Kalifornije:

  • Awaswas (Santa Cruz Costanoans), između rijeka Pescadero i Pajaro.
  • Chalon (Soledad Costanoans), sredni tok rijeke Salinas.
  • Chocheño (Chochenyo, East Bay Costanoans), East Bay, u okruzima Alameda i Contra Costa.
  • Karkin (Carquin), Carquinez Strait.
  • Ramaytush (San Francisco Costanoans), između zaljeva San Francisco Bay i pacifičke obale.
  • Tamyen (Santa Clara Costanoans), na Coyote Creek i Calaveras Creek.
  • Huchiun (Huichun, Juichun), od Temescal Creeka do Rodeo Creeka.
  • Mutsun (San Juan Bautista Costanoans), duž San Benito Rivera i San Felipe Creeka.
  • Rumsen (Monterey Costanoans), od rijeke Pajaro do Point Sura.

Hodge na svome popisu navodi njihove skupine ili sela, viz.: Ahwaste, Altahmo, Ansaime, Aulintac, Chalone, Costanos, Juichun, Kalindaruk, Karkin, Mutsun, Olhon, Romonan, Rumsen, Saclan, Thamien, Tulomo i s rezervom Wacharon; nadalje Jalquin, etc.

Kultura

Costanoan plemena živjela su poglavito od žira i sjemenaka koje su sakupljali, nadalje od ribolova i školjaka koje su tražili uz obalu, te od lova na jelene i manju divljač. Odjeća im je bila oskudna, a muškarci su hodali goli. Tule-trska (Schoenoplectus acutus) bila je osnovna sirovina za gradnju kuća, balsi i splavova. Košaraštvo su poznavali, ali ne i lončariju. Mrtve su palili. Među Rumsen Indijancima sa zaljeva Monterey poznato je obožavanje sekvoje (redwood).

Sela

Popis sela koje daje Hodge iz kojih su neofiti sa franjevačke španjolske misije Dolores. Abmoctac, Acnagis, Acyum, Aleta, Altahmo, Aluenchi, Amutaja, Anamas, Anamon, Anchin, Aramay, Assunta, Atarpe, Cachanegtac, Caprup, Carascan, Cazopo, Chagunte, Chanigtac, Chapugtac, Chayen, Chipisclin, Chipletac, Chiputca, Chuchictac, Chupcan, Churmutce, Chutchin, Chynau, Conop, Elarroyde, Flunmuda, Gamchines, Genau, Guanlen, Guloismistac, Halchis, Horocroc, Huimen, Hunctu, Itaes, Joquizara, Josquigard, Juniamuc, Juris, Lamsim, Libantone, Livangebra, Livangelva, Luianeglua, Luidneg, Macsinum, Malvaitac, Mitline, Muingpe, Naig, Naique, Napa, Olestura, Ompivromo, Otoacte, Oturbe, Ousint, Patnetac, Petaluma, Proqueu, Pructaca, Pruristac, Puichon, Purutea, Puycone, Quet, Sadaues, Sagunte, Saraise, Saruntac, Satumuo, Saturaumo, Sicca, Sipanum, Siplichiquin, Siscastac, Sitintajea, Sitlintaj, Sittintac, Ssalayme, Ssichitca, Ssipudca, Ssiti, Ssogereate, Ssupichum, Subchiam, Suchui, Sunchaque, Talcan, Tamalo, Tatquinte, Timigtac, Timsin, Titivu, Torose, Totola, Tubisuste, Tuca, Tupuic, Tupuinte, Tuzsint, Uchium, Urebure, Ussete, Vagerpe, Vectaca, Yacmui, Yacomui, Zomiomi, Zucigin.

Plemena

Popis plemena koje nabraja Hodge iz kojih su neofoti sa franjevačke španjolske misije Dolores. Ahwaste, Bolbone, Chiguau, Cuchillones, Chuscan, Cotejen, Junatca, Karkin, Khulpuni, Olemos, Olhon, Olmolococ, Olpen, Quemelentus, Quirogles, Saclan, Salzon (Suisun), Sanchines, Saucou, Sichican, Uchium, Uquitinac.

Izvori

Vanjske poveznice

  1. REDIRECT Predložak:Penutski narodi i jezici