Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Predsjednički sustav

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 508503 od 7. svibanj 2022. u 16:26 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (file->datoteka)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Predsjedničke republike su označene plavom, dok su države s polupredsjedničkim sustavom označene žutom.

Predsjednički sustav ili sus­tav pred­sjed­nič­ke vla­de je ustavno-politički sustav organizacije vlasti u kojem je načelno oštro izvršena dioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku te je svaka samostalna u području koje joj je ustavom dodijeljeno. Us­pos­tav­ljen je Us­ta­vom SAD-a iz 1787., kao pr­vi ob­lik us­tav­ne re­pub­li­kan­ske vla­de u svi­je­tu.[1] U predsjedničkom sustavu predsjedniku države povjerena je izvršna vlast, a parlamentu zakonodavna vlast, čime je u jednoj osobi kumulirana atribucija državnog poglavara i premijera. Predsjednik države načelno ne može utjecati na položaj i rad parlamenta, međutim on tom može činiti posredno ili neposredno (preko predstavnika svoje stranke u parlamentu ili "poruka naciji").

Američki model snažno je utjecao na njegovo uvođenje u mnogobrojnim državama, bez obzira na to kakva su ondje načela, okolnosti i politički razlozi uvjetovali takvo opredjeljenje. U većini zemalja tzv. Trećeg svijeta takav ustavni okvir poslužio je kao osnova za razvoj "prezidencijalističkog sustava", u kojem je ostvarena gotovo potpuna dominacija državnog poglavara u sustavu organizacije vlasti. Smjena vrha vlasti u tim državama vojnim ili državnim udarom nije neuobičajna.

Izvori

Sadržaj