Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Poletuše

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 505430 od 1. svibanj 2022. u 18:46 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (file->datoteka)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Poletuše
lastavica ili poletuša, Exocoetus volitans
lastavica ili poletuša, Exocoetus volitans
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Actinopterygii
Red: Beloniformes
Porodica: Exocoetidae
Risso, 1827

Poletuše (lastavice, lat., Exocoetidae), porodica morskih riba iz reda Igličarki (Beloniformes) čija je osnovna karakteristika to što su im se prsne i trbušne peraje razvile u obliku krila pomoću kojih mogu iskačući iz mora zrakom preći udaljenosti od preko 300 metara,[1] i vremenski se u zraku zadržati do 40 sekundi[2]

Tijelo ovih riba je vrlo lagane građe, a imaju i veliki zračni mjehur. Porodica se sastoji od osam rodova čiji prestavnici žive uglavnom u toplim morima, dok su na Jadranu prisutne vrste Poletuša pepeljuša (Cheilopogon heterurus), riba dužine do 35 cm, sa sitnim zubima u čeljustima, a moguće ju je opaziti tek krajem ljeta i u jesen, i to na dubinama do 40 metara.

Druga vrsta koja živi u hrvatskom Jadranu je (Exocoetus obtusirostris), tankog i duguljastog oblika koja naraste do 18 cm, a po ostalom slična je vrsti Poletuša pepeljuša.

Vrsta Exocoetus volitans također je narodnim imenom poznata kao lastavica ili poletuša, i za nju vrijedi isto što i za E. obtusirostris.

Četvrsta jadranska vrsta je Hirundichthys rondeletii, naraste do 35 centimetara dužine, živi na dubinama do 40 metara. I ona ima sitne zube u čeljustima i moguće ju je opaziti tek krajem ljeta i u jesen.

Afrička poletuša Parexocoetus mento, koja ne prelazi dužinu od 11 cm, također zna zalutati u Jadran, a najsjevernije je uočena kod otoka Ugljana.

Let, točnije jedrenje, ove ribe koriste kako bi pobjegle od grabežljivaca kao što je tuna, dupina i lignja, dok se one same hrane planktonom. Žive u jatima.

Rodovi

  1. Cheilopogon Lowe, 1841
  2. Cypselurus Swainson, 1838
  3. Exocoetus Linnaeus, 1758
  4. Fodiator Jordan & Meek, 1885
  5. Hirundichthys Breder, 1928
  6. Parexocoetus Bleeker, 1865
  7. Prognichthys Breder, 1928
  8. Ptenonotus Ogilby, 1908


Izvori