Antilopa
| Antilopa | |
|---|---|
 Thompsonova gazela, Eudorcas thomsoni | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Artiodactyla |
| Porodica: | Bovidae |
| Potporodica: | Antilopinae Gray, 1821. |
Antilopa je naziv za mnoge vrste parnoprstaša iz porodice šupljorožaca. Rogovi antilopa se ne granaju i šuplji su. Potječu iz Afrike i manjim dijelom iz Azije, a nijedna vrsta nije iz Sjeverne i Južne Amerike. Nekada je pojam antilopa bio vrlo širok i odnosio se na šupljorošce, koji nisu goveda, ovce, bizoni i koze.
Naziv antilopa prvi je upotrijebio Eustahije iz Antiohije oko 336. godine. On je za antilopu rekao, da je predivna životinja, koja se nalazi uz rijeku Eufrat, vrlo je divlja i neukrotiva, može rogovima rušiti stabla.
Većina antilopa živi u Africi, ali postoje i antilope na Arapskom poluotoku, Indiji, Rusiji i jugoistočnoj Aziji. Mnoge vrste antilopa unesene su u države izvan svog areala, pogotovo u SAD, radi egzotičnog lova. Velik broj antilopa živi u Teksasu, gdje im odgovara klima. Antilope žive u različitim staništima, najčešće u savanama. Ima vrsta koje žive u šumama, pustinjama, polumočvarnim područjima, stjenovitim područjima ili hladnim krajevima Rusije. Vrste koje žive u šumama i šikarama, stalno su na tom području, dok se ostale antilope sele u velikim migracijama u potrazi za travom i kišom. Vrste antilopa poput gazela i gnua, imaju vrlo impresivne masovne migracije po čemu su rekorderi među sisavcima.
Sve antilope su parnoprstaši, preživači; mužjaci, a ponekad i ženke imaju rogove. Razlike u visini i težini između vrsta antilopa velike su. Raspon visina je od 20 cm do 180 cm, a raspon težina od 1 kg do 950 kg. Većina antilopa može brzo trčati, a neke se mogu i vrlo spretno penjati po stijenama. Neke se propinju i stoje samo na dvije noge, kako bi dohvatile lišće drveća. Većina antilopa može skočiti visoko u zrak. Boja krzna najčešće je smeđa, ponekad imaju šare ili su jednobojne. Gazele imaju bijele stražnjice. Neke vrste imaju velike pruge po sredini tijela.
Imaju razvijena osjetila vida, njuha i sluha kako bi na vrijeme uočili predatore. Mogu vidjeti na daleke udaljenosti. Imaju sustav komunikacije unutar vrste. Mužjaci su veći od ženki i imaju duže rogove. Kod nekih vrsta ženke su teže. Ženke nekih vrsta nemaju rogove. U pojedinim vrstama, mužjaci se rogovima bore za ženke. Te borbe više su ritualne, nego opasne.
Antilope se ponekad dijele na prave, šumske i stepske antilope; a u pave antilope jedino predstavnici potporodice Antilopinae sa rodovima: Ammodorcas Thomas, 1891 (Dibatag); Antidorcas Sundevall, 1845 (Springbok); Antilope Pallas, 1766 (Blackbuck); Dorcatragus Noack, 1894; Gazella de Blainville, 1816; Litocranius Kohl, 1886; Madoqua Ogilby, 1836; Neotragus C. H. Smith, 1827; Oreotragus A. Smith, 1834 - klipspringer; Ourebia Laurillard, 1842; Pantholops Hodgson, 1834; Procapra Hodgson, 1846; Qurliqnoria Bohlin, 1937 †; Raphicerus C. H. Smith, 1827; Saiga Gray, 1843 (saiga).
Rodovi[uredi]
- Ammodorcas Thomas, 1891.
- Antidorcas Sundevall, 1845.
- Antilope Pallas, 1766.
- Dorcatragus Noack, 1894.
- Eudorcas Fitzinger, 1869.
- Gazella de Blainville, 1816.
- Litocranius Kohl, 1886.
- Madoqua Ogilby, 1836.
- Nanger Lataste, 1885.
- Neotragus C. H. Smith, 1827.
- Oreotragus A. Smith, 1834.
- Ourebia Laurillard, 1842.
- Procapra Hodgson, 1846.
- Raphicerus C. H. Smith, 1827.
- Saiga Gray, 1843.