Paul van Ostaijen

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 502636 od 1. svibnja 2022. u 08:24 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (file->datoteka)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Paul van Ostaijen

Leopold Andreas (Paul) van Ostaijen (Antwerpen, 22. veljače 1896.Miavoye-Anthée, Belgija 18. ožujka 1928.) je bio flamanski pjesnik i prozni pisac.

Životopis

Van Ostaijen je rođen od oca Nizozemca i majke Flamanke. U srednjoj školi je smatran problematičnim slučajem. U srpnju 1913. godine biva izbačen iz škole. Nekoliko mjeseci kasnije počeo je raditi kao službenik u gradskoj vijećnici u Antwerpenu. Po izbivanju Prvog svjetskog rata Van Ostaijen sa svojom obitelji bježi u Nizozemsku, ali čim je Antwerpen pao u ruke Nijemcima vratio se natrag svom poslu službenika u gradskoj vijećnici. Lagano je počeo izviđati antwerpski noćni život i vrlo brzo postao je poznat. Dobio je nadimak Meneer 1830 (Gospodin 1830.), jer je obučen kao dendi paradirao po ulicima Meir (jedna od glavnih antwerpskih ulica s mnogo dućana) i Keyserlei.

Nakon rata bježi u Berlin gdje dolazi u kontakt s dadaistima i ekspresionistima. Tada počinje više pisati prozu. Njegov filmski scenarij "De bankroet jazz" (Bankrotirani jazz) je "vjerojatno prvi filmski scenarij na nizozemskom jeziku i ujedno prvi potpuni dadaistički filmski scenarij na svijetu." Napisan je oko 1921. ali je tek 1996. po prvi put izdan. Godine 2008. redatelj Leo van Maaren ga je preradio u kratki igrani film.

Nakon što se 1921. vratio iz progonstva u Belgiju i u Brusselu otvorio umjetničku galeriju, obolio je od tuberkuloze. Preminuo je 18. ožujka 1928. godine u sanatoriju Miavoye-Anthée u belgijskim Ardenima. Tu je i sahranjen ali kasnije biva premješten na antwerpsko groblje Schoonselhof. Napokon, 8. studenog 1972. dobiva konačan počinak u počasnom parku. Njegova "čista lirika" je posthumno izdana pod nazivom "Nagelaten gedichten" (Pjesme iz ostavštine).

Zanimljivosti

  • Godina 1996. bila je Van Ostaijenjaar (Van Ostaijenova godina) na stotu obljetnicu njegova rođenja.
  • Godine 2005. našao se na 50. mjestu u flamanskoj verziji najvećeg Belgijanca (De Grootste Belg).