Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Antigon I. Monoftalmos

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 502566 od 1. svibanj 2022. u 08:12 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Script error: No such module "Dodaj infookvir". Antigon I. Monoftalmos, znan i kao Antigon Jednooki (382. pr. Kr. - Ips, 301. pr. Kr.), makedonski general Aleksandra Velikog, jedan od dijadoha i osnivač dinastije Antigonidi koja je vladala Makedonijom 277. pr. Kr. - 168. pr. Kr.. Antigon je u ratovima dijadosa zamalo uspio obnoviti veliko Aleksandrovo carstvo ali je poražen u odlučnoj bitci kod Ipsa gdje je i poginuo.

Uspon i pad

Kovanica Antigona I. Monoftalmosa ("Jednookog") (382. pr. Kr. - 301. pr. Kr.).

333. pr. Kr. Antigon je od Aleksandra imenovan satrapom Frigije. 323. pr. Kr. Perdika, regent, dodijelio mu je i pokrajine Licija i Pamfilija. Nakon Aleksandrove smrti, nastojao je održati jedinstvo Aleksandrova carstva. Ipak, pristupio je koaliciji u ratu protiv Perdike koju su činili Antipater, Krater, Ptolemej i Lizimah. 321. pr. Kr. Perdika i Krater su poginuli, a Antipater, kao regent cijelog imperija imenovao je Antigona vojnim zapovjednikom. U Aziji je ustrojio svoju državu koja se prostirala od Helesponta do Eufrata.

Nakon Antipaterove smrti 319. pr. Kr. Antigon se udružuje s Kasandrom, Ptolemejem i Lizimahom protiv Eumena i novog regenta Poliperhona. Godine 317. pr. Kr. velika bitka kod Paretakene između Antigona i Eumena završila je neodlučno. Godine 316. pr. Kr. Antigon je pobijedio Eumena u bitci kod Gabiene i smaknuo. Time je zauzeo velik dio Azije i postao najmoćniji general pa se protiv njega udružuju : Ptolemej, Lizimah, Kasandar i Seleuk.U tom ratu se istakao i Antigonov sin Demetrije I. Poliorket.Demetrije je poražen od Ptolemeja u bitci kod Gaze, 312. pr. Kr., čime su izgubljeni veliki dijelovi Sirije i Babilon. Godine 311. pr. Kr. dogovoren je mir, ali je rat nastavljen već 310. pr. Kr..

Godine 306. pr. Kr. Demetrije je pobijedio Egipćane u velikoj pomorskoj bitci kod Salamine, kod Cipra. Zatim je zauzeo Cipar. Iste je godine Antigon proglasio sebe i Demetrija kraljevima i nasljednicima Aleksandrovog carstva. Antigon je tada s vojskom,navodno 88,000 ljudi,i velikom mornaricom napravio invaziju na Egipat ali je veliko nevrijeme uništilo flotu a mnogi vojnici su prešli na Ptolemejevu stranu. Demetrije je 305. pr. Kr. započeo opsadu otoka Rodosa jer ga stanovnici nisu htjeli pomoći u ratu s Ptolemejem. Opsada Rodosa je završila sporazumom 304. pr. Kr.. Kasandar, koji je zavladao Makedonijom, Seleuk, Lizimah i Ptolemej udružili su snage protiv Antigona. Lizimah i Seleuk porazili su u odlučnoj bitci kod Ipsa, 301. pr. Kr. Antigona i Demetrija. Iako je Antigon imao malenu brojčanu prednost u ljudstvu Seleuk je iz Indije doveo 500 ratnih slonova koji su prevagnuli na stranu Lizimaha i Seleuka. Antigon je poginio, dok je Demetrije bio prisiljen na bijeg.

Antigonovo carstvo su međusobno podijelili Lizimah, Seleuk i Ptolemej.

Vanjske poveznice