Anamarija Semenčić
 |
Potrebno je provjeriti točnost podataka u ovom članku.) |
| Anamarija Semenčić | |
| Arhitekt / Graditelj | |
|---|---|
| Rođenje | Rijeka, 12. rujna 1933. |
| Smrt | Zagreb, 22.kolovoza 2018. |
| Stvaralaštvo | |
| Stil/razdoblje | moderna arhitektura |
| Najznačajnija djela | stambene zgrade |
| Portal o životopisima | |
Anamarija Semenčić, rođ. Jelinčić (Rijeka, 12. rujna 1932. - Zagreb, 22. kolovoza 2018.) bila je hrvatska arhitektica. Hrabrost njezinih arhitektonskih zamisli osobito je došla do izražaja 1960-ih i 1970-ih tijekom suradnje s prof. Nevenom Šegvićem. Tada, među ostalim, surađuje i na projektu nove zgrade dubrovačkog hotela "Excelsior", koji je svojom avangardističkom intervencijom u urbani prostor postao paradigmom suvremenoga poimanja arhitekture na ovim prostorima.
Životopis
Poslije završene Sušačke gimnazije 1951. godine, Anamarija trajno seli u Zagreb. Na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu 1957. diplomira arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju. Kao jedna od rijetkih aktivnih projektantica u Hrvatskoj, svoje odvažne zamisli u početku ostvaruje kao voditeljica arhitektonske skupine unutar građevinskog poduzeća "Tempo", koje je slovilo kao jedno od najproduktivnijih i najznačajnijih građevinskih poduzeća negdašnje Jugoslavije. U razdoblju od 1959. do 1973. u "Tempu" ostvaruje niz projekata te koordinira i nadgleda izvedbu svojih objekata diljem Hrvatske i šire. Surađuje s nizom uglednih arhitekata, urbanista i građevinara svoga vremena, primjerice Zdenkom Kolaciom i Aleksandrom Bakalom. Godine 1973. karijeru nastavlja u "Inžinjering projektu", a zbog svojih postignuća i iskazanoga menadžerskoga talenta kasnije postaje i direktoricom te projektantske tvrtke.
Tijekom karijere aktivno je sudjelovala u društveno i sociološki iznimno značajnom projektu stambenog zadrugarstva Hrvatske, u sklopu kojega surađuje sa stambenim zadrugama "Kooperativ", "Mladost", "Novi dom" i "Mogućnost". Mnogim je svojim stambenim i urbanističkim projektima utjecala na izgled pojedinih zagrebačkih naselja, primjerice Utrina i Sigeta.[1] I poslije umirovljenja djeluje kao autorica mnogih građevinskih projekata te surađuje s poduzećima "Nivogradnja" i "Megrad".
Arhitektonski projekti i ostvarenja
Izvedeni objekti
- Hotel "Matija Gubec", Stubičke Toplice 1972.[2]
- Volkswagenov servis, Velika Gorica 1973.[3]
- Informatički centar Grada Zagreba, 1987.[4]
- Općinski sud, Zelina 1993.
Višestambene zgrade
- Četveroetažna stambena zgrada ugao Vinogradska-Podolje, 1968.
- Tri stambene zgrade u Svetošimunskoj (uz Policijsku akademiju)
- Stambena zgrada s tri stana Gregorjančeva, 1974.
- Stambeno-poslovni centar kompleks "Lukovac", Dobri dol, Zagreb, 1982.
- Više stambene zgrade u nizu, dva niza u Trpanjskoj (po deset jedinica), 1988.
- Stambeno poslovna zgrada Petrova 60, 1993.
- Stambena zgrada u Boljševićevoj (Sloboština, Zagreb), 1992.
- Stambeno-poslovna zgrada Kranjčevićeva 22, Zagreb, 1995.
- Dvije stambeno-poslovne zgrade u Zelinskoj, 1995./1996.
- Tri stambene zgrade (Brezje) u produženoj Miramarskoj, 1997./1998.
- Stambeno poslovna zgrada Dankovečka, 1999./2000.
- Stambeni kompleks s dvije zgrade u Adžijinoj, 2003./2004.
Stambeni nizovi
- Kompleks atrijskih stambenih nizova Siget (40 jedinica), 1970.[1]
- Dva stambena niza Utrine, 1970.[1]
- Dva stambena niza, Jarnovićeva, Prečko, 1981.
- Kompleks stambenih terasastih nizova sa centralnim trgom, prostorom i garažom Tuškanac - Vijenac
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Ana-Marija Jelinčić-Semenčić: nizovi Utrine 1970e; nizovi Južni Zagreb 1970e; atrijski nizovi Siget, 1970te, u: Pleština, Lenko: Niska stambena izgradnja. Prelazni tipovi prema višestambenim zgradama, pristupljeno 27. prosinca 2014.
- ↑ Udruženje hrvatskih arhitekata / Časopis Arhitektura (br. 144, str. 36, 1973.): »Hotel "Matija Gubec" u Stubičkim toplicama« (projektanti: Anamarija Jelinčić, dipl.ing.arh., Želimir Persoglio, dipl.ing.arh.), pristupljeno 27. prosinca 2014.
- ↑ Časopis Arhitektura – Anamarija Jelinčić: »Volkswagen servis u Zagrebu«, br. 150, str. 48 (1974.), pristupljeno 27. prosinca 2014.
- ↑ Registar moderne i postmoderne zagrebačke arhitekture: Anamarija Jelinčić-Semenčić – zgrada CAOP-a, pristupljeno 27. prosinca 2014.