Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lič

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 49356 od 23. kolovoz 2021. u 01:50 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir naselje u Hrvatskoj

Lič je selo u Gorskom kotaru smješteno u Ličkom polju, nedaleko od planine Viševice i umjetnog jezera Bajer.

Lič su osnovale 49 obitelji Bunjevaca Krmpoćana 1605-1606 godine koje su pripadale skupinama Krmpotića, Sladovića i Vojnića, i uz dozvolu grofova Zrinskih podno brda Gradina uz Ličko polje, podigli sebi selo. Između 1608. i 1614. selo se počelo iseljavat natrag prema moru, da bi se ponovno naselilo novim bunjevačkim stanovništvom koje 1627. dolazi iz područja senjskog zaleđa. U drugoj seobi dođoše Deranje, Blaževići, Prpići, Tomići, Tomljanovići, Jovanovići, Pilipovići, Blaževići, Marasi, Krpani, Pavličevići, Pavelići (koji su uskoro opet otišli), Peričići, Šojati, Vukelići, Radoševići i Starčevići. Radoševići i Starčevići su i danas tamo najbrojnije stanovništvo, koje pretežno živi od poljoprivrede (krumpir). Jedina se obitelj Budiselić, iz prve seobe Bunjevaca, 1604-5 godine očuvala do danas u Liču, dok su svi ostali došli drugom seobom 1627.

Godine 1733. navodno se u polju pokraj sela ukazala Blažena Djevica Marija u snijegu te je na tom mjestu podignuta malena kapelica.

U blizini se nalazi maleno jezerce Potkoš namijenjeno uzgoju riblje mlađi.

O naseljavanju prvih stanovnika Liča

O seobi prvih stanovnika u Lič 1604-5 godine navode se Bunjevci iz skupine:

A) Krmpoćana: Batinović, Mihovilović, Šimunović, Skorupović (Tomo, Ivan, Milašin), Petrović, Marković, Mikulić, Burulović, Oporković, Butorčić, Miletić, Malovridnjak, Budiselić, Kriljvica, Pećanić, Leršić, Dragovanić, Vukoslavić, Kovač, Hromac, Matijević, Kmjac, Cvitić i Božić. Knez njihov Domijan Petrović i njegov sinovac Tadija imali su i prezime Krmpotić.

B) Bunjevci iz skupine Vojnića: Vojnići, Milinkovići, Galešići, Matijevići, Petkovići, Vojnovići, Gadelići, Pavličići, Jurjevići i Stojevići (Stojčevići?)

C) Bunjevci iz skupine gvozdenovih ljudi: Gvozdenovi ljudi nazvani su po njihovom knezu Gvozdenu Sladojeviću. Među njima su sljedeća prezimena: Sladović, Balinović, Mikulić, Karanović, Volovac, Ilinić, Lovrić, Vilenica, Brešković, Veljanić, Burolić, Mihovilović i Martinović.

Galerija