Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Alepski bor

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 491426 od 29. travanj 2022. u 15:55 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Alepski bor
P. halepensis, ilustracija
P. halepensis, ilustracija
Status zaštite

Status zaštite: Blizu ugroženosti (nt)

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Pinophyta
Razred: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Pinaceae
Rod: Pinus
Podrod: Pinus subg. Pinus
Sekcija: P. sect. Pinus
Podsekcija: P. subsect. Pinaster
Vrsta: P. halepensis
Dvojno ime
Pinus halepensis
Miller
Raspon
Rasprostranjenost alepskog bora
Rasprostranjenost alepskog bora

Alepski bor (lat. Pinus halepensis) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae. Karakteristična je za Mediteran, pa tako i za Hrvatsku.

Izgled

Alepski borovi u Vrsaru
Češer

Drvo je visoko do 20 metara. Deblo i grane su često zakrivljene. Krošnja je kuglastopiramidalna, a u starosti se razvija nepravilno.

Kora je sivkasta. U mladosti je glatka, a kasnije crvenosmeđa, izbrazdana.

Korijenov sustav je veoma razgranat i snažan.

Pupovi su izduženo valjkasti, sa slobodnim, tamnim ljuskama, koje su bijelo obrubljene. Pupovi nisu smolasti.

Iglice (četine) su plavičastozelene do svijetlozelene boje. Nalaze se po 2 (rijetko i 3) u čuperku. Duge su 6 do 10 cm, a debele oko 0.7 mm. Nježne su i obrazuju male kitice na vrhu izbojaka.

Cvjetovi su jednospolni. Muški cvjetovi su valjkasti, crvenosmeđe boje. Ženski cvjetovi se javljaju u osnovama ovogodišnjih izbojaka, na dugim drškama.

Stanište

Raste na vrlo oskudnom tlu. Zbog malih potreba za vodom izdrži čak i najveće suše.

Nametnici

Najveću štetu alepskom boru čini borov povorkaš ili borov prelac (Thaumetopoea pityocampa), mali i neugledni leptir, čije gusjenice ispredu među granama drveća prepoznatljivo bijelo gnijezdo. Gusjenice se izlegu u rano proljeće i idu u potragu za hranom u karakterističnim dugim kolonama. Njihove dlačice štetne su za ljude i neke životinje, mogu izazvati upalu kože i sluznice, urtikariju i alergijsku reakciju.[1] Leptiri se javljaju sredinom ljeta.

Izvori

Atlas drveća i grmlja, Čedomir Šilić

  1. Radovan Kranjčev, Leptiri Hrvatske, Veda d. o. o., Križevci, 2009. ISBN 978-953-96657-8-2

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Pinija
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Pinija
Wikivrste imaju podatke o: Piniji