Bijeli grab

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 485566 od 15. travnja 2022. u 08:11 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Bijeli grab
Doğu gürgeni-2.JPG
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fagales
Porodica: Betulaceae
Rod: Carpinus
Vrsta: C. orientalis
Dvojno ime
Carpinus orientalis
Mill.

Bijeli grab (bjelograb, bjelograbić, primorski grab lat. Carpinus orientalis) je vrsta brezovke iz roda grabova.

Nastanjena je na području od jugoistočne Europe do sjevernog Irana, u submediteranskoj klimi. Staništa su mu vruća i suha područja na nadmorskim visinama većim od 1000 metara. Cvijeta u travnju i svibnju. Ova biljka se koristi u strojogradnji, za čavle pri potkivanju, rezbarenje, glazbala, suhu destilaciju, itd. Prvi ju je opisao engleski botaničar Philip Miller 1768.

Izgled

Korijen ove biljke je jako dobro razvijen i štiti zemlju od erozije, pa se ova biljka često koristi za pošumljavanje goleti. Stablo ovog graba obično naraste 3-4 metra, iako može doseći i do 15 metara. Kora stabla je siva i glatka, s malim primjesama ljubičaste i žućkaste boje. Na ograncima krošnje nalaze se jajoliki listovi dugi do 13 centimetara s nazupčanim rubovima. Na jednodomnoj biljci nalaze se u resama skupljeni jednospolni cvjetovi. Muške rese su duže i okruglaste, dok su ženske dosta kraće i dlakave. Plod je plosnati izduženi oraščić dužine 3 do 5 milimetara, svijetlo-smeđe boje.

Izvori