Sinajski poluotok
- PREUSMJERI Predložak:Preusmjerava
Sinajski poluotok ili samo Sinai je trokutasti poluotok u Egiptu površine oko 60 000 kilometara kvadratnih. Pustinjsko i gorsko područje sa najstarijim samostanom na svijetu. Na njemu živi oko 1,3 miljuna stanovnika. Veza je između Mediterana i Crvenog mora. Bio je poprište nekoliko žestokih sukoba. Nakon Yomkippurskog rata, Izrael se povlačio, završivši s tim tek 1982. godine.
Povijest
Sinajski poluotok bio je prvo nastanjen narodom Monitu, koji su poluotok nazivali Mafkat. Tijekom prve dinastija drevnog Egipta ili i prije, Egipćani pronalaze tirkiz na Poluotoku. Rudnici su s prekidima radili tisućama godina, no u današnjoj situaciji pokazali su se neisplativi. Rudnici tirkiza su vjerojatno najstariji poznati rudnici.
Moderna povijest
Mameluci su kontrolirali Sinajski poluotok između 1260. i 1518., kada ga turski sultam Selim I. zauzima i okončava vlast mamelučkih sultana. Od tada pa do ranog 20-og stoljeća Poluotokom upravljaja Osmansko Carstvo sve do 1906., kada dolazi pod kontrolu Egipta kojim su upravljali Britanci. Granica koju su Britanci napravili čini skoro ravnu liniju od mjesta Rafah na Sredozemnom moru, do mjesta Taba u Akapskom zaljevu. Ova granica je aktualna i danas kao gržavna granica između Izraela i Egipta.
Nedovršeni članak Sinajski poluotok koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.