Dizdar

Prikaz turskog ratnika iz 16. stoljeća (autor Melchior Lorck)

Dizdar (tur.: dizdar; perz.: kale muhafizi), naziv za kaštelana, odnosno zapovjednika tvrđave, u Turskom Carstvu.

Perzijsko podrijetlo riječi upućuje na vratara tvrđave, čuvara ili stražara na vratima, a tijekom povijesti naziv je imao varijacije i doživio određene modifikacije. U naše krajeve riječ je došla preko turskog jezika, i to nakon osmanskog osvajanja Bosanskog Kraljevstva i velikih dijelova Hrvatskog Kraljevstva tijekom 15. i 16. stoljeća.

Dizdari su zapovijedali vojnom posadom u tvrđavi, ali posredno i podgrađem, to jest pripadajućim naseljem oko tvrđave ili ispod nje (ovisno o položaju, odnosno konfiguraciji terena) koje je ta tvrđava branila.

Kao zapovjednici tvrđave imali svoje zamjenike, ćehaje, te druge podređene niže zapovjednike (na primjer, jasakčije), a nadređeni su im bili kapetani, sandžak-begovi i drugi viši vojni zapovjednici.

Nakon što je Tursko Carstvo 1835. godine ukinulo kapetanije, prestala je postojati i dužnost kapetana, a isto tako i dizdara.

Vidi još

• Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu
• Hrvatsko-osmanski ratovi
• Spahije
• Janjičari

Vanjske poveznice

• Pojam dizdar u Hrvatskom obiteljskom leksikonu
• Dizdar se nalazio među turskim dužnosnicima koji ju imali sjedište u Klisu, a to su među ostalima bili kapetan, alajbeg (zapovjednik spahija) i kadija
• Dizdari (gradski kaštelani) stolovali su kontinuirano u Drnišu u doba turske vlasti
• Dizdari (i njihovi zamjenici ćehaje) u starim gradovima i tvrđavama u Hercegovini
• Dizdar je zapovijedao dubičkom tvrđavom, koja bila u sastavu Dubičke kapetanije
• Ćehaja – zamjenik dizdara
• Dizdar je upravljao Počiteljem do početka 18. stoljeća, kada postaje sjedište Počiteljske kapetanije, sve do ukinuća kapetanija 1835. godine