Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Funkcijski problem

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 47618 od 22. kolovoz 2021. u 05:47 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

U računskoj teoriji složenosti, funkcijski problem je problem različit od problema odluke, to jest, problem koji zahtijeva složeniji odgovor od pukog da/ne.

Istaknuti primjeri uključuju problem trgovačkog putnika, koji pita za put koji putnik treba obaviti, te problem cjelobrojne faktorizacije, koji pita za listu prostih faktora.

Funkcijski problemi su čudniji za proučavanje od problema odluke jer nemaju očitog analogona u terminima jezika, te i stoga jer je notacija svođenja među problemima suptilnija s obzirom da se treba transformirati i ulaz i izlaz.

Funkcijski problemi mogu biti razvrsatni u klase složenosti na isti način kao i problemi odluke. Na primjer, FP je skup svih funkcijskih problema koji mogu biti riješeni determinističkim Turingovim strojem u polinomnom vremenu, a FNP je skup svih funkcijskih problema koji mogu biti riješeni nedeterminističkim Turingovim strojem u polinomnom vremenu.

Za sve funkcije za koje su rješenja polinomski ograničena, postoji analogan problem odluke takav da funkcijski problem može biti riješen vremenski polinomnim Turingovim svođenjem na problem odluke. Na primjer, problem odluke analogan problemu trgovačkog putnika je sljedeći:

Za dani težinski usmjereni graf i cijeli broj K, postoji li Hamiltonovski put (ili Hamiltonovski ciklus ukoliko je u uvjetima zadatka specificirano da se putnik vraća kući) sa ukupnom težinom manjom ili jednakom K?

Za dano rješenje ovoga problema, problem se trgovačkog putnika može riješiti na sljedeći način. Neka je broj bridova i težina brida . Neka se reskaliraju i perturbiraju težine bridova dodjelom bridu nove težine . Ovo ne mijenja najkraći Hamiltonovski put, ali osigurava njegovu jedinstvenost. Sad se zbroje sve težine svih bridova kako bi se dobila ukupna težina . Binarnim pretraživanjem se traži najkraći Hamiltonovski put: postoji li Hamiltonovski put sa težinom ; postoji li put sa težinom itd. Potom, određujući težinu najkraćeg Hamiltonovskog puta, određuje se koji su bridovi na putu pitajući svaki brid postoji li Hamiltonovski put sa težinom za graf izmjenjen na način da brid ima težinu (ako ne postoji takav put u izmjenjenom grafu, tada brid mora biti na najkraćem putu izvornog grafa).

Ovo smješta problem trgovačkog putnika u klasu složenosti FP NP (klasa funkcijskih problema koji mogu biti riješeni u polinomnom vremenu na determinističkom Turingovom stroju sa proročištem za problem u NP), i ustvari je potpun za tu klasu.