Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pregled povijesti

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 475594 od 11. travanj 2022. u 22:33 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Stranica iluminiranog rukopisa Pregleda povijesti iz 12. stoljeća

Pregled povijesti (grč. Σύνοψις Ἱστοριῶν; lat. Synopsis historiarum), povijesno djelo bizantskog povjesničara Ivana Skilice iz druge polovice 11. stoljeća. U ljetopisu je opisano vladanje bizantskih careva od 811. do 1057. godine, odnosno od vladavine cara Nikefora I. (802. – 811.) do cara Mihaela VI. (1056. – 1057.). Svojim djelom, Skilica se nastavio na Teofanov Vremenopis iz 9. stoljeća, koji obrađuje razdoblje od 284. do 813. godine.[1]

Veoma je dragocjen izvor za povijest 11. stoljeća, ali i za povijest južnoslavenskih naroda. U ljetopisu se obrađuje odnos Bizanta i Samuilove države, ustanak Petra Deljana i borbu Duklje za neovisnost. Također, izvor na nekoliko mjesta donosi vijesti o Hrvatima. Spominje se da su se dvojica arhonata Hrvata pokorila bizantskom vrhovništvu, nakon Samuilova poraza 1014. godine. Mišljenja povjesničara je da su ta dvojica arhonata hrvatski kraljevi Krešimir III. i Gojslav I., koji su vladali Hrvatskim kraljevstvom upravo u to vrijeme.[2] Drugi spomen se odnosi na južni ogranak Hrvata, koji je živio i djelovao na teritoriju Duklje, a spominju se u kontekstu ustanka Georgija Vojteha protiv bizantske vlasti.

Bizantski povjesničar Kedren je prepisao gotovo cijeli Skiličin ljetopis u svom djelu istovjetnog naziva. Nepoznati ljetopisac je nastavio Skiličino djelo za razdoblje od 1057. do 1079. godine.

Iluminirana kopija Skiličinog djela, nastala u 12. stoljeću na Siciliji, čuva se danas u Španjolskoj nacionalnoj knjižnici u Madridu.[3]

Bilješke

  1. Teofan – Hrvatska enciklopedija
  2. Margetić, Lujo, Hrvatska i crkva u srednjem vijeku, Zagreb – Rijeka 2000, str. 102.
  3. Ivan Skilica – Hrvatska enciklopedija