Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Babeldaob

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 474306 od 8. travanj 2022. u 17:05 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Karta
Plaža kod Melekeoka
Jezero Ngardok
Datoteka:Capitol-complex-melekeok-palau20071220.jpg
Sjedište vlade u Melekeoku

Babeldaob (Babelthuap), vulkanski otok, najveći u otočnoj državi Palau u Karolinima, oko 330 km² (127 mi²). Nastao je prije nekim 70 milijuna godina kao rezultat vulkanske aktivnosti, a prema arheološkim nalazima naseljen je nekih 3.000 godina. Najvećim dijelom prekriven je šumom, a na njemu nlazi se i glavni grad države, Melekeok, koji je na njega premješten iz Korora 2006. Na otoku se nalaze i dva prirodna slatkovdna jezera i najveći palauski vrh Ngerchelchuus (794 stope/242 m). 70% Palau teritorija nalai se na ovom otoku.

Vodeni resursi

Jezero Ngardok nalazi se u državi Melekeok, ima površinu od 12 akera i u sebi 12 milijuna galona vode. Drugo jezero Ngerkall Pond u državi Ngaraard (1 aker) sadržava 400 tisuća galona vode. Od 345 milja stalnih vodenih tokova na Palauu, gotovo svi su na Babeldaobu, to su rijeke Ngeremeduu, Ngerdorch (najduža), Ngerikiil, Diongradid i Ngerbekuu.

Naselja

Od 50 naselja 47 su stalnonaseljena.

Vegetacija

Vegetacija (šume) prekriva 106 milja četvornih otoka i to 84 mi² na brdovite šume, 16 mi² na mangrove, 6² milja na močvare. Na popisu su 820 biljnih vrsta od čega 580 domaćih.

Fauna

Fauna otoka je prilično raznolika, to su ptice, kukci, ribe, reptili i sisavci. Najbrojnije vrste pripadaju kukcima kojih ima oko 5,000 vrsta. 43 od 50 ptičjih vrsta stalno živi na otoku. U tekućim vodama živi oko 40 ribljih vrsta, tu su nadalje jedna autohtona vrsta žabe, 2o vrsta guštera, najmanje 5 vrsta zmija i morski krokodil. Sisavcima pripadaju razne domesticirane vrste, psi, mačke, svinje i štakori, od kojih mnoge danas žive divlje u prirodi [1].

Izvori

  1. Babeldaob. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2008.. http://www.palau-pcs.org/pdfs/fsBabeld.pdf Pristupljeno 14. ožujka 2009.