Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Adam Patačić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 473885 od 8. travanj 2022. u 15:53 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Adam Patačić
Adam Patačić

Adam Patačić (Kaštel kraj Karlovca, 18. veljače 1716.Kaloča, Mađarska, 19. srpnja 1784.), hrvatski je leksikograf.[1]

Životopis

Adam Patačić dolazi iz ugledne hrvatske plemićke obitelji Patačića. Široke naobrazbe, nadbiskup u Kaloči i predsjednik Kraljevskoga vijeća budimskoga sveučilišta, promicatelj glazbe sa svojim orkestrom i zborom.[1] Na svojem dvoru u Velikom Varadinu (danas Oradea u Rumunjskoj) držao je stalni zbor i orkestar, a na čelu ansambla kao maestro di cappella djelovao je i Michael Haydn, a naslijedio ga je C. Ditters von Dittersdorf.[1] Tada je ansambl povećan na 34 glazbenika, a prema Dittersdorfovim prijedlozima sagrađeno je i malo kazalište, u kojem je skladatelj organizirao i skladao glazbeno-scenske predstave.[1] Zbog dvorskih spletki Patačić je 1769. smanjio ansambl i otpustio većinu glazbenika.[1] Za Dittersdorfov oratorij Isak, lik otkupitelja (Isacco, figura del redentore), Patačić je sastavio libreto prema Metastasijevu predlošku (1766., izgubljeno).[1]

Djela

U rukopisu je ostao njegov opsežni Rječnik latinsko-hrvatski i njemački (Dictionarium latino-illyricum et germanicum).[1] To je leksikografsko djelo zanimljivo jer je konceptualno ustrojeno s makrostrukturom od 13 tematskih područja i više potpodručja.[1] Ovaj rječnik je istodobno i enciklopedija, pokušaj objašnjenja različitih društvenih i filozofskih pojmova.[2] Autor je namjeravao svojim Dictionarom pružiti i svojevrstan priručnik školskoj mladeži.[2] Hrvatski je jezik u njem zapravo kajkavski književni jezik, s nešto štokavskih riječi, pa je on dragocjena riznica kajkavskih leksika i kajkavskoga književnoga jezika na vrhuncu njegova razvoja u 18. st.[2] Rukopis se čuva u knjižnici Kaločke nadbiskupije. [3]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Patačić, Adam | Hrvatska enciklopedija. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=46960 Pristupljeno 27. prosinac 2019. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Rafo Bogišić; Marin Franičević, Franjo Švelec, Rafo Bogišić. "1". Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber 
  3. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. http://ihjj.hr/ Pristupljeno 27. prosinac 2019.