Ramsarska konvencija

Neretva

Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu močvara 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara.

U močvarna područja pripadaju: močvare, bare, rijeke, jezera, pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, mangrove, koraljni grebeni, ribnjaci i uzgajališta rakova, a mogu sadržavati obalne zone koje graniče s močvanim područjima, te vodene mase morske vode dublje od 6 m za vrijeme oseke koje leže unutar močvarnih područja.

Ugrožavanje močvarnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.

Zaključci Ramsarske konvencije

• poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
• poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti močvara;
• načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
• popis Ramsarskih područja treba služiti promidžbi;
• s vremenom proširivati popis močvarnih područja i njihovu zaštitu.

Ramsarska područja u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su 3. veljače 1993. godine upisana 4 ramsarska područja, a 2013. na popis je uvršteno i Vransko jezero. Još mnoga zadovoljavaju kriterije za upis no Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja nema popis močvarnih područja.

• Kopački rit (17.000 ha)
• Lonjsko i Mokro polje (50.500 ha)
• Crna Mlaka (620 ha)
• donji tok rijeke Neretve (11.500 ha)
• Vransko jezero (3.002 ha)

Ostala područja

• Prirodni rezervat Endla u Estoniji
• Jezero Vistonida u Grčkoj

Izvor

• Ramsarska konvencija