Sustav Ac-Ds je sustav transponiranja prvo prepoznat u kukuruzu. Barbara McClintock je 1940-ih tako otkrila transpozone. Za ovaj rad dobila je Nobelovu nagradu 1983. godine. [1] Element Ac aktivator je autonoman, dok je element Ds disocijacije element koji je trpan odnosno njega se transponira.[2] Ac je izvorno otkriven kao onaj koji omogućuje elementu Ds-u razbiti kromosome. I Ac i Ds mogu ubaciti u gene, prouzrokujući mutante koji mogu vratiti u normalu izrezivanjem elementa.[3] Fenotipska posljedica Ac/Ds transpozona uključuje mozaične boje u jezgrama i lišću kukuruza[4]
Izvori
- ↑ Mrežni udžbenik iz genetike Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. 17. poglavlje: Regulacija ekspresije gena u eukariota. PMF Zagreb (pristupljeno 16. travnja 2020.)
- ↑ "Ac—Ds (Activator-Dissociator)" (engl.). Encyclopedia of Genetics, Genomics, Proteomics and Informatics. Netherlands: Springer. 2008. str. 8–9. doi:10.1007/978-1-4020-6754-9_76. ISBN 9781402067532
- ↑ "The origin and behavior of mutable loci in maize" (engl.). Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America 36 (6): 344–55. lipanj 1950. doi:10.1073/pnas.36.6.344. PMC 1063197. PMID 15430309. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1063197/
- ↑ Springer.com
