Sulejman Hafizadić
Sulejman Hafizadić, (Travnik, 1887. – 1941.), bh.srpski liječnik i političar.[1][2]
Životopis[uredi]
Rođen je u Travniku.[1] Bio je prvi liječnik iz Travnika koji se školovao u Beču[3] i Carigradu.[4] Vlasnik Hafizadića kuća, kupljene 1875. od mađarskog liječnika Kolontaja (Gabor Galantay),.[3] bjegunca nakon sloma mađarske revolucije 1848.[4] koji je ordinaciju otvorio u Travniku i 1858. podigao ovu kuću,[3] prvu kuću podignutu u srednjoeuropskom stilu u ovom gradu.[4] Bio je musliman srpske nacionalne orijentacije. Član Narodne radikalne stranke do 1929. godine. Na skupštinskim izborima 1935. izabran u Skupštinu iz u travničkom kotaru, Drinska banovina na vladinoj listi Bogoljuba Jevtića. Poslije izbora bio je pristaša Ace Stanojevića i Glavnog odbora Narodne radikalne stranke i u oporbi je prema JRZ-u.[1][5] Muslimansko društvo Gajret je nastojao ojačati si utjecaj u vakufsko-mearifskom vijeću, jer to je bilo važno uporište Jugoslavenske muslimanske organizacije. Nakon što je uvedena šestosiječanjska diktatura, tadašnji veliki župan mostarske oblasti i predsjednik Gajreta Avdo Hasanbegović, sastavio je elaborat i dostavio ga premijeru P. Živkoviću. Predsjedniku vlade sugerirao je da ako želi doista razbiti i ukloniti utjecaj JMO među muslimanima, mora pod prvo raspustiti vakufsko-mearifska povjerenstva preko kojih JMO i dalje organizirano djeluje. Elaborat je sačinjavao detaljan plan razbijanja JMO u mostarskoj oblasti. Gajret je ojačao utjecaj u tom vijeću nakon što je reorganizirana Islamske vjerska zajednica, a u vijeće su ušli Avdo Hasanbegović, Esad-beg Alibegović, Osman Redžić, Suljaga Salihagić, Sulejman Hafizadić, dr. Ibrahim Hadžiomerović i Hamid Kukić.[6]
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Časopis za suvremenu povijest Zlatko Hasanbegović: Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939., br. 3./2008., str. 975., Zagreb
- ↑ (boš.) Travnik Historijski razvoj grada Travnika, 9. veljače 2006. (pristupljeno 7. studenoga 2018.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 (nje.) Google Knjige Marko Plešnik: Bosnien und Herzegowina: Unterwegs zwischen Adria und Save, Trescher Verlag, 8. listopada 2015. , str. 144 (pristupljeno 7. studenoga 2018.), ISBN 389794328X nevaljani ISBN
- ↑ 4,0 4,1 4,2 (eng.) Google Knjige Tim Clancy: Bosnia & Herzegovina 5, Bradt Travel Guides, 26. svi 2017., str. 273., ISBN 1784770183 nevaljani ISBN
- ↑ (srp.) Zgodovina Slovenije Stenografske beležke Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije, g. 4, knjiga 1, Beograd 1935., str. 15
- ↑ (boš.) Anali Gazi Husrev-begove biblioteke Ibrahim Kemura: Položaj i uloga Islamske vjerske zajednice i »Gajreta« u društvneo-političkom životu Muslimana početkom 1930-ih godina ovog stoljeća, str. 124