Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Srećko Šimić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 448981 od 24. ožujak 2022. u 23:28 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Srećko Šimić (Travnik, 03.01.1929. - 16. prosinca 2011.), hrvatski bosanskohercegovački liječnik i akademik Akademije znanosti i umjetnosti BiH. Podrijetlom iz zapadne Hercegovine.[1][2]

Životopis

Rodio se u Travniku. Diplomirao je u Sarajevu na Medicinskom fakultetu. Na Ginekološko-akušerskoj klinici Sveučilišta u Sarajevu položio je specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva. Habilitirao radom Mogućnosti laparoskopije i kuldoskopije u ginekološkoj dijagnostici 1968. godine. Doktorirao disertacijom Neki efekti estrogena i progesterona na subepitelnu kapilarnu mrežu vaginalnog dijela uterusa 1972. godine. Stručno se usavršavao u Sloveniji, Austriji, Njemačkj, Švedskoj i Engleskoj. Izabran je za asistenta na Katedri za ginekologiju i akušerstvo izabran 1961., za docenta 1968., za izvanrednog profesora 1974. i za redovnog profesora 1982. godine. Naslov professora emeritusa stekao je 1998. godine. Od 2002. dopisni je, a od 2008. redovni član AZU BiH. Obnašao dužnost direktora Ginekološko-akušerske klinike od 1974. do 1994. godine, kada je ta bila po broju porođaja i ginekoloških operacija jedna od najvećih klinika u Europi. Otac poznatog kardiokirurga Doc. dr sc.Ognjena Šimića i ginekologa Prim. dr. Marina Šimića.[1]

U kliničku praksu uveo je sve u tom vremenu najsuvremenije dijagnostičke i terapeutske metode: svakodnevnu praksu uveo je vakuum ekstraktor za dovršavanje vaginalnog poroda, amnioskopiju, Ph fetalne krvi, kardiotokografiju (CTG), ultrazvučnu dijagnostiku i ekstraperitonealni carski rez, mnogobrojne abdominalne i vaginalne operacije, a posebno značajnu vaginalnu operaciju kod cervikalnog karcinoma (Schauta). Poslije uvodi kolposkopiju i kolpomikroskopiju s konizacijom. Prvi u SFRJ uveo u kliničku praksu uvodi kuldoskopiju i laparoskopiju. [1]

U mirovini od 1998. godine. Nakontoga radio kao savjetnik na Ginekološko-akušerskom odjelu Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ u Sarajevu. U Mostaru je od 2002. bio je i pročelnik katedre za Ginekologiju i porodiljstvo Fakulteta zdravstvenih studija od 2002. u Mostaru. [1]

Djela

Autor knjiga:[1]

  • Celioskopija u ginekologiji
  • Urgentna stanja u ginekologiji i opstetriciji
  • Endoskopija u ginekologiji i opstetriciji
  • Rađanje i rat u Sarajevu
  • Childbirth and the War in Sarajevo
  • Ginekologija i opstetricija, akutna i urgentna stanja
  • Ginekologija i perinatologija

Suautor knjiga: [1]

  • Antibiotici i antibiotska terapija
  • Perinatalna medicina
  • Porodiljstvo
  • Carski rez
  • Ginekologija i perinatologija
  • Perinatalni trendovi u BiH

Priznanja i nagrade

Dobio priznanja i nagrade:[1]

  • Dvadesetsedmosrpanjska nagrada BiH 1989.
  • Plaketa Sveučilišta u Sarajevu s poveljom 1992.
  • Leading Intellectuals of the World, USA 2004.
  • Povelja Kliničkog centra Sveučilišta u Sarajevu 2005.
  • Velika plaketa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu 2007.
  • Hipokratova povelja Liječničke komore Sarajevske županije 2009.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 (boš.) AZU BiH “Napredak u ginekologiji i opstetriciji”, Memorijalni simpozij posvećen akademiku Srećku Šimiću, str. 11-12 (pristupljeno 15. kolovoza 2018.)
  2. (boš.) Klix.ba FENA: Umro naučni radnik i akademik Srećko Šimić, 17. prosinca 2011. (pristupljeno 15. kolovoza 2018.)