Povijesni arhiv Subotica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 445133 od 24. ožujak 2022. u 03:47 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Povijesni arhiv Subotica[1] (mađ. Történelmi Levéltár Szabadka, srp. Istorijski arhiv Subotica), kulturna je ustanova u Subotici koji se nalazi na adresi Trg Slobode 1/III. Bilježi, preuzima, čuva, štiti, obrađuje, sređuje, obrađuje, objavljuje te daje na korištenje arhivsku građu. Zemljopisno pokriva područje Grada Subotice, općina Bačke Topole i Malog Iđoša.

Ravnatelj ustanove je Stevan Mačković.

Povijest[uredi]

Kroz povijest zvao se do 1952. Gradska državna arhiva u Subotici (mađ. Szabadkai Városi Állami Levéltár ). Ta je godina osnivačka godina. Tad je rješenjem Izvršnog odbora Gradskog narodnog odbora Subotica br. 2173/1952, a na osnovi rješenja Ministarstva prosvjete NR Srbije br. 32355 osnovan ovaj arhiv kao ustanova. Od 1964. se godine na srpskom zvao Istorijski arhiv Subotica (mađ. Szabadkai Történelmi Levéltár), rješenjem Skupštine sreza Subotice br. 05-7101 od iste godine.

Za Suboticu se pouzdano zna da čuvanje arhiva postoji barem od 1751. godine. Tad je izgrađena prva Gradska kuća. U njoj je bila jedna prostorija koja je bila arhiv, u kojoj su se čuvala dopisivanja gradske uprave. Tako su očuvani dokumenti gradske uprave još od 1743. godine, kad je Subotica postala municipalno samostalna i dobila civilnu građansku samoupravu. Iako su poslije u Subotici sagrađene još dvije Gradske kuće (1828. i 1910. godine), sjedište je Arhiva ostalo u staroj sve do danas.

Danas ova ustanova raspolaže sa 484 fonda i zbirke. Dužina arhivske građe je 6547 metara. Danas ova ustanova ima veliku ulogu u restituciji oduzete i nacionalizirane imovine i obeštećenju vlasnika kojima je imovina bila oduzeta.[1]

Direktori kroz povijest[uredi]

Prije nego što je Arhiv osnovan kao posebna ustanova, rukovoditelji su bili:

Poznati arhivisti bili su: Emil Vojnović, Gašpar Ulmer, János Dobos i László Magyar.

Izvori[uredi]

  1. 1,0 1,1 Program na hrvatskom jeziku Radio Subotice U postupku restitucije Subotičani najviše potražuju povrat poljoprivrednog zemljišta. Marija Matković, 07. studenoga 2012.
  2. Povijest Gradskog muzeja u Subotici autor Peter Ric