Porez na dobit
Porez na dobit je mlad porezni oblik koji se počeo primjenjivati poslije 2. svjetskog rata i on je na neki način porez na dohodak poduzeća.
Porez na dobit u RH[uredi]
U Republici Hrvatskoj nema tako veliku važnost i izdašnost kao u zemljama EU[nedostaje izvor]. Porezna stopa po kojoj se oporezuje dobit u RH od 1. siječnja 2017. godine je 18% za tvrtke s prihodom većim od 3.000.001,00 kuna, odnosno 12% za tvrtke čiji je prihod manji od 3.000.000,00 kuna.[1]
Problem koji se javlja jest pitanje pravednosti oporezivanja dobiti zbog problema dvostrukog oporezivanja. Razlozi koji idu u korist oporezivanju dobiti :
- korištenje javnih dobara (npr. ceste, mostovi i sl.)
- instrument kontrole (kontrola monopola)
Modaliteti oporezivanja dobiti[uredi]
- klasični sustav
- Nije radio razliku između raspoređene i neraspoređene dobiti → više se ne upotrebljava.
- sustav djelomične integracije dobiti
- integracija na razini poduzeća
- → sustav dvojnih stopa
- Na raspoređeni dio dobiti (dividende) se primjenjuje niža porezna stopa od dijela dobiti koji ostaje društvu.
- → sustav odbitka dividendi
- Odbija se od dobiti dio ili ukupni iznos raspoređene dobiti → za taj iznos raspoređene dobiti se smanjuje ukupna dobit koja služi kao porezna osnovica poreza na dobit.
- → sustav dvojnih stopa
- integracija na razini dioničara
- → sustav inputacije
- Cjelokupni se plaćeni porez na dio dobiti koji se isplaćuje dioničarima uračunava u porez na dohodak koji treba platiti.
- → sustav djelomičnog uračunavanja
- Samo se dio poreza na jedan dio dobiti koja se isplaćuje dioničarima obračunava u porez na dohodak koji treba platiti.
- → sustav inputacije
- integracija na razini poduzeća
- sustav pune integracije
- Dioničar odbija porez na dobit koji tereti njegovu dividendu prilikom oporezivanja dohotka.
Kako smanjiti osnovicu[uredi]
Poduzeća se služe raznim trikovima kako bi smanjili osnovicu za obračun poreza na dobit, a samim time i iznos poreza kojeg trebaju platiti.
- transferne cijene → preko transfernih cijena se pokušava prenijeti dobit u podružnicu u drugoj zemlji gdje će platiti manji iznos poreza.
- prikrivena dobit
Porezne olakšice[uredi]
- porezni praznici → poduzeće u periodu poreznog praznika ne mora platiti porez u potpunosti.
- na osnovi ulaganja
- korištenje ubrzane amortizacije.
- umanjenje osnovice po osnovi ulaganja (poduzeće oduzima određeni postotak vrijednosti ulaganja od iznosa oporezive dobiti).
- odbitak od poreza po osnovi ulaganja (određeni dio investicije se oduzima od iznosa utvrđene obveze poreza na dobit).
Porezne olakšice u Hrvatskoj[uredi]
Olakšice i oslobođenja mogu ostvariti poduzeća koji :
- obavljaju djelatnost i zapošljavaju na području posebne državne skrbi (zapošljavaju najmanje 5 zaposlenika i mogu plaćati 20, 50 ili 75 % nižu stopu poreza na dobit).
- koriste slobodne zone → plaćaju 20 % nižu stopu poreza.
- zapošljavaju osobe s invaliditetom ili u okviru profesionalne rehabilitacije.
Uvećanje / smanjenje računovodstvene dobiti[uredi]
Računovodstvena dobit se može uvećati za sve one troškove koji se ne priznaju kao porezni rashodi :
- → 70 % troškova reprezentacije
- → darovanja veća od 2 % ostvarenih prihoda
- → amortizacija iznad porezno dopustivog iznosa
Računovodstvena dobit se može smanjiti za prihode od dividendi te za određene poticaje za zapošljavanje.
[uredi]
PRIHODI - RASHODI = | Računovodstvena dobit / gubitak |
+ stavke povećanja dobiti ili umanjenja gubitka - stavke umanjenja dobiti ili povećanja gubitka = DOBIT nakon umanjenja ili uvećanja - Preneseni gubitak = Porezna osnovica x porezna stopa (12% ili 18%) = Porezna obveza - olakšice i oslobođenja = KONAČNA POREZNA OBVEZA |