Politička apatija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 444509 od 23. ožujak 2022. u 21:34 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Politička apatija označava nezainteresiranost ili ravnodušnost pučanstva prema političkim aktivnostima, sudjelovanju u politici ili neizlazak na političke izbore. Politička apatija spriječava političke aktivnosti pojedinca. Odlikuje se općem nepovjerenjem u institucije ili političke stranke. Ovaj stav se općenito smatra negativnim i koji krije u sebi opasnosti povezane s odbijanjem sudjelovanja u demokratskom sustavu.

Politička apatija može dovesti do stagnacije u razvoju bilo kojeg naroda. Odnosi na negativan stav građana u pogledu ma politiku, ustanove i političko djelovanje. Taj stav općenito može utjecati na cijeli politički poredak i može utjecati na rezultate politike.

Apatija počinje s nedostatkom razumijevanja politike ili vlasti. Pojedinci ne vide korist od općeg prava glasovanja.

Razinu političke apatije često je teško točno procijeniti. Može ovisiti o određenoj kulturi građana, političkog zalaganja, znanja ili aktivnosti.

Politička apatija je vidljiva do nekog stupnja u svakom društvu u razvijenim zemljama ili zemljama u razvoju ali njena izraženost razlikuje od zemlje do zemlje.

Uzroci[uredi]

  • neostvarivanje izbornih obećanja
  • pretjerana očekovanja pučanstva
  • pogreške u politici:brojni promatrači pripisuju određene pogreške izravno u politici i političarima. Nedostatak kontakta političke stranke i političara sa biračkim tijelom i ne shvačanje njihove uloge zastupnika naroda.
  • prezir prema političarima i stranačkim politikama.
  • neispunjena očekivanja građana od političkih stranaka (koje mogu biti i nerealne, populističke).
  • osiromašenje, gubitak prethodnog socijalnog statusa ili poraz u ratu.
  • vlastiti interes političara: određeni dio pučanstva prepostavlja da je glavni interes političara zastupanje interesa stranaka, i da je u prvom planu vlastita moć i novac umjesto dobrobiti države i birača. Posljedica je gubitak povjerenja i odbijanje stranaka.
  • stranke ne zadovoljavaju interese birača
  • Nedostatak obrazovanja: pogotovo među mladima, ali i među građanima s niskim stupnjem obrazovanja je također vjerojatno da povećanjem složenosti političkih odluka pridonosi sve većem nedostatku interesa u politici. Ovdje je dužnost države da promiče političko obrazovanje, a time i više ljudi uključi u političko sudjelovanje. Empirijski je dokazana činjenica da se s povećanjem razine obrazovanja pojedinca povećava predanost društvenim pitanjima.
  • jednakost svih stranaka:Neki građani ne prepoznaju razlike između vodećih stranaka. Tvrde da se politika jedva razlikuje u bitnim pitanjima.

Uloga medija[uredi]

Medijima se zbog svoje uloge posrednika između politike i građana pripisuje velik utjecaj. Osobito sklonost medija negativnim izvještavanja stvara među građanima osjećaj opće nevolje i političke nesposobnosti.

Politika se sve više pokazuje kao "prepucavanje" i demokratski izabranih predstavnika uz nsku razinu konstruktivne interakcije .

Iako izvještaji o skandalima mogu imati važnu funkciju, može dovesti do gubitka povjerenja u političare,

Posljedice[uredi]

U Hrvatskoj sve manje ljudi izlazi na izbore. Tako manjina ljudi koja izlazi na izbore odabire stranku ili osobe koje će vladati cijelim narodom.

Povezani članci[uredi]

Vanjske poveznice[uredi]