Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pokolj u Vareš Majdanu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 444403 od 23. ožujak 2022. u 21:17 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Pokolj u Vareš Majdanu, ratni zločin koji su počinili pripadnici tzv. A RBIH nad Hrvatima u Vareš Majdanu.

Nakon napada tzv. A RBIH na područje vareške općine, znatno malobrojnije i izolirane snage HVO-a nisu se mogle dugo odupirati. Manjkalo je ljudstva za obranu, streljiva je bilo nedovoljno i vladala je oskudica u osnovnim životnim potrepštinama. Uz to je vareška općina bila pritisnuta mnoštvom hrvatskih izbjeglica iz Kaknja. Mediji diljem svijeta prešućivali su bošnjačke zločine nad Hrvatima, otvoreno simpatizirali Muslimane i stigmatizirali Hrvate kao negativce. 3. studenoga 1993. vojnici tzv. A RBIH preuzeli su nadzor nad cijelom vareškom općinom i počinili su brojne ratne zločine. Vrlo su se okrutno ponašali prema preostalim nenaoružanim i nezaštićenim civilima koji su ostali u svojim domovima. Ubili su stare i nemoćne, palili im kuće, oskvrnuli crkve, kapelice i groblja te opljačkali sve što je hrvatsko.[1]

5. studenoga 1993. pripadnici 7. muslimanske brigade ARBIH pod vodstvom Halila Brzine, pripadnici tzv. A RBiH iz mjesta Brnjic, Općina Kakanj i pripadnici 329. kakanjske brigade tzv. A RBiH počinili su ratni zločin nad skupinom hrvatskih civila i zarobljenih hrvatskih vojnika u Borovici. Uništili su im domove i gospodarske objekte i selo je gorilo 5., 6. i 7. studenoga. Također je tih dana ARBIH nakon ulaska u Vareš Majdan opljačkala sve hrvatsko i ubili 5 hrvatskih civila.[2] Zbog odsječenosti, fizičke i medijske izoliranosti vareško-kakanjske enklave teško je utvrditi točan nadnevak masovnog ubojstva u Vareš Majdanu. Predstavnici UN u hrvatska sela uspijevali su ući tek nakon što su se muslimanske snage povukle. Potrebno je istražiti i čije su snage unprofora bile u blizini a da nisu pokušale spriječiti ubojstva, palež i pljačku u hrvatskim selima, što nije bila neuobičajena pojava u Srednjoj Bosni.

Postrojbe tzv. ARBIH ubili su ove hrvatske civile: Ferdu Lovrenovića, Jozu Petrovića vatrenim oružjem iz neposredne blizine, Jerka Tezića, Svetislava Jazića i Alojzija Čovića.[1][3]

Mnogi bošnjački mediji i onda i danas, vjerojatno po nalogu političko-vjerskog vodstva ratnih Muslimana, zatrpavaju svoj narod novim lažima da su Hrvati Vareša sami na sebe izvršili agresiju, sami sebe prognali, poubijali i svoja mjesta od samih sebe očistili, sam sebi sela opustošio i crkve porušio.[4]

Za zločine ubijanja, pljačku i maltretiranje civila preostalih na području pod kontrolom tzv. A RBiH odgovornost snose: 329. kakanjska brigada, 126. visočka brigada, 304. brezanska brigada, Vareški samostalni odred i specijalne postrojbe 3. korpusa tzv. tzv. A RBiH („Frkina četa”, „Crni labudovi”, izvidničko-diverzantska četa 7. muslimanske brigade) u napadu na Vareš pod zapovjedništvom Hašima Spahića i njegovog zamjenika Hrustema Mališevića. U ubijanju i mučenju civila istaknuli su se pripadnici 7. muslimanske brigade pod zapovjedništvom Halila Brzine i njegovog zamjenika Šerifa Patkovića, pripadnici 304. brezanske brigade pod zapovjedništvom Mirsada Begića, Mirsad Salčinović zvani Komuna koji je ubio nekoliko zarobljenih pripadnika HVO-a i Zaim Begić zvani Zajče, zapovjednik jednog posebnog odreda.[1]

Za nehumano ponašanje prema zarobljenim pripadnicima HVO-a odgovornost leži na Zapovjedništvu 16. divizije, smještene u Varešu, odnosno na zapovjedništvu 122. Brigade tzv. A RBiH koju su sačinjavali Enver Hadžiahmetović, Salih Čilaš, i dr.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 kamenjar.com HB.org: Vareš – Zaboravljeni grad, zaboravljeni ljudi, zaboravljeni zločini, 3. studenoga 2018. (preuzeto 26. studenoga 2018.)
  2. narod.hr Petar Horvatić: 5. studenoga 1993. Borovica (Vareš) – Armija BiH ubila starce i zapalila u njihovim domovima, 5. studenoga 2018. (preuzeto 26. studenoga 2018.)
  3. Narod.hr Petar Horvatić: 5. studenoga 1993. Borovica (Vareš) – Armija BiH ubila starce i zapalila u njihovim domovima, 5. studenoga 2018. (pristupljeno 11. ožujka 2019.)
  4. kamenjar.com Vinko Đotlo: https://kamenjar.com/prognali-vareske-hrvate-pa-ih-sada-optuzuju-za-samoprogon/, 9. veljače 2014. (preuzeto 26. studenoga 2018.)

Vanjske poveznice