Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pobuna Basmačija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 444148 od 23. ožujak 2022. u 20:35 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Pobuna Basmačija ili Pokret Basmačija (ruski: Басмачество, Basmachestvo) bio je ustanak protiv ruske carske i sovjetske vladavine, kojeg su pokrenuli muslimanski, uglavnom turkijski narodi Srednje Azije od 1916. do 1934. godine. Završio je sovjetskom pobjedom.

Korijeni pokreta leže u nasilju iz 1916. godine, koje je izbilo nad muslimana od strane Ruskog Carstva za vrijeme Prvog svjetskog rata. [1]U mjesecima nakon listopada 1917. i Oktobarske revolucije, obnovilo se nasilje iz kojeg se razvio veliki ustanak sa središtem u Ferganskoj dolini i uskoro proširio preko cijelog sovjetskog Turkestana. Gerilski i konvencionalni rat trajali su godinama u različitim regijama, a nasilje je bilo i anti-sovjetsko i anti-rusko. Sovjete je predvodio Mihail Frunze, a muslimane Enver Paša. Poginulo je oko 500 Sovjeta i nepoznat broj muslimana.

Sovjetski Savez dopustio je islamsko bogoštovlje sredinom 1920.-ih. Crvena armija poduzimala je vojne operacije te je pobuna Basmačija slabila.[2] Iako se otpor ponovno rasplamsao kao odgovor na kolektivizaciju[3] i sovjetizaciju Srednje Azije ubrzo je prestao.

Izvori

  1. Victor Spolnikov, "Impact of Afghanistan's War on the Former Soviet Republics of Central Asia," in Hafeez Malik, ed, Central Asia: Its Strategic Importance and Future Prospects (New York: St. Martin's Press, 1994.), 101.
  2. Michael Rywkin, Moscow's Muslim Challenge: Soviet Central Asia (Armonk: M. E. Sharpe, Inc, 1990.), 41.
  3. Martha B. Olcott, "The Basmachi or Freemen's Revolt in Turkestan, 1918-24," Soviet Studies, Vol. 33, No. 3 (Jul., 1981.), 361.
Sadržaj