Plodna voda

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 444107 od 23. ožujka 2022. u 19:54 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Plodna voda (amnijska tekućina) je tekućina koja se nalazi unutar plodnih ovoja u šupljini maternice i okružuje fetus (mehanički štiti fetus, omogućuje gibanje fetusa).

Nastanak i resorpcija

Plodna voda se tijekom trudnoće, neprestano stvara i nestaje (u dinamičkoj ravnoteži tj. volumen je stalan). Svi putevi nastanka i nestanka plodne vode nisu još poznati. Poznato je da plodna voda nastaje iz fetusa (fetalna koža, fetalna pluća, fetalni bubrezi), pupkovine i amnionskog epitela, te transudacijom seruma majke. Do 20. tjedna trudnoće, najviše plodne vode nastaje transudacijom kroz fetalnu kožu (koja do tada nije još u potpunosti razvijena), a nakon 20. tjedna jednu od vodećih uloga u proizvodnji preuzimaju fetalni bubrezi. Poznato je da se dio plodne vode se resorbira fetalnim gutanjem i difuzijom kroz plodne ovoje u majku.

Volumen i kemijski sastav

Volumen i kemijski sastav plodne vode se mijenjaju tijekom trudnoće. Volumen plodne vode sa 10 tjedana trudnoće iznosi 30 mL, pa poraste sve do 1000 mL, između 36 i 38 tjedana. Nakon 38 tjedna, volumen se lagano smanjuje da bi na terminu poroda iznosi 800 mL. Kemijski se plodna voda sastoji od 98% - 99% vode, a 1% - 2 % čini kruta tvar. U plodnoj vodi se nalaze proteini, lipidi, kreatinin, ureja, ugljikohidrati i elektroliti.

Poremećaji i dijagnostika

Amniocenteza je postupak kojime se uzima uzorak plodne vode za analizu. Poremećaji količine pojedinih tvari u plodnoj vodi ukazuju na pojedine bolesti ili poremećaji (npr. povišenje razine alfa-fetoproteina upozorava na mogućnost defekta neuralne cijevi).

Poremećaji volumena plodne vode, hidramnion tj. polihidramnion (povećanje volumena plodne vode) i oligohidramnion (smanjenje volumena plodne vode), mogu biti posljedica bolesti majke ili fetusa.