Magični realizam
Magični realizam, ili magijski realizam, je književno-umjetnički smjer u kojem se elementi fantastike isprepliću sa stvarnošću, poistovjećujući se na taj način s njom i tvoreći skladnu cjelinu zasnovanu na objektivnom odnosu.[1]
Termin magični realizam izvorno se koristio 1920-ih godina za školu slikara, no danas se najviše veže za prozu Jorgea Luisa Borgesa (Argentina), Gabriela Garcíe Márqueza (Kolumbija), zatim Güntera Grassa (Njemačka), i Johna Fowlesa (Engleska). U tu grupu od novijih pisaca spada i Isabel Allende (Čile). Veže se među ostalima i uz rad Franza Kafke, Mihaila Bulgakova[2] i Salmana Rushdieja.[3]
Vidi
- Gabriel García Márquez
- Sto godina samoće, roman
- Jorge Luis Borges
- Salman Rushdie
- Djeca ponoći, roman
Izvori
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Magični realizam koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.