Lovrenc Prager

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 442077 od 23. ožujka 2022. u 10:53 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Lovrenc Prager (Beč, oko 1728. - Ljubljana, 1791.), slovenski arhitekt.

Dvorac Sela kraj Ljubljane pripisuje se Lovrencu Prageru

Godine 1739. kao zidarski palir upisao se na bečku Umjetničku akademiju, gdje je studirao kod Johanna Adama Loschera. Kasnije je u Beču obavljao službu dvorskog crtača kod arhitekta Nikolausa Pacassija. U to je doba nadzirao izgradnju kovnice novca u Grazu, koju je projektirao Joseph Hueber.

U Sloveniji se prvi put spominje 1761. godine u svezi gradnje dvorca Novo Celje kod Žalca, a iste je godine primljen u ljubljanski zidarsko-klesarski ceh. Od 1776. godine bio je vođa toga ceha. Najznačajnija djela ostavio je u Ljubljani i okolici.

Najreprezentativnija djela su mu: Jahaća škola u Ljubljani (1765.), proštenjarska crkva sv. Ane u Tunjicama (1761.-66.) i crkva sv. Ivana Krstitelja u Gabrju kraj Ljubljane (1762.-63.)

Od atribuiranih djela ističu se: gradnja Desselbrunnerova dvorca Sela kraj Ljubljane (1765.) obnova dvorca Dol kraj Ljubljane, crkve sv. Roka u Brežicama, župna crkva u Žužemberku (1768., kasnije pregrađena), župna crkva u Raki (1770.-79), pregradnja proštenjarske crkve sv. Kuzme i Damjana u Krki, proštenjarska crkva u Slinovcama (1777.), Marijina crkva u Petrovču (1760-ih), župna crkva sv. Jakoba u Galiciji (1772.-82.) i crkva u Belim Vodama kod Šoštanja (1775.).[1]

U Hrvatskoj mu se pripisuje izgradnja župne crkve sv. Lovre u Vivodini (1753.-57.).[2]

Izvori

  1. Metoda Kemperl, Korpus poznobaročne sakralne arhitekture na slovenskem Štajerskem, Ljubljana 2007. elektroničko izdanje 978-961-237-207-1
  2. Metoda Kemperl, Lovrenc Prager - arhitekt župne crkve sv. Lovre u Vivodini, Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 29, 2005.

Literatura