Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lamista

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 441309 od 23. ožujak 2022. u 07:00 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Lamista (Lama, Lamaño, Lamanyo; vlastiti naziv Llacuash), indijanski narod iz grupe Quechua nastanjen u peruanskim regijama Amazonas i San Martín (peruanska regija) (pokrajine Lamas

  1. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu, El Dorado
  2. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu i Moyobamba
  3. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu, poglavito uz rijeke Huallaga, Cainarachi, Mayo
  4. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu, Shanusi i Sisa
  5. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu.

Povijest

Godine 1538. Španjolci osvajaju Moyobambu i utemeljuju grad Lamas, izvorno nazvan Santa Cruz de los Motilones de Lamas. U to vrijeme tada su u tom kraju živjela plemena Lamas, Tabalosos, Amasifuynes, Cascabosoas, Jaumuncos i Payonos, podijeljenih po encomiendama, a uz njih spominju se i Muniche i Suichichis. Do nametanja kečuanskog jezika dolazi u vrijeme jezuitskog režima, da bi u 17. stoljeću počela da se formira posebna teritorijalna jedinica. Kao posebna nacija već su formirani u 19. stoljeću, sa vlastitim karakteristikama po kojima se razlikuju od ostalih Kečua. Organizirani su po aylluima, a ženidba unutar ayllua je zabranjena.

Ekonomija

Ekonomija Lamista počiva još uz hortikulturu (posijeci-i-spali) na lovu i ribolovu, dok je sakupljanje odavno zanemareno. Temeljni agrukulturni proizvodi su kasava, kukuruz i grah. Drže nešto stoke i peradi.

Jezik

Jezik lamista član je jezične porodice Quechuan, nazivan i lama, ucayali, lamista, lamisto, lamanyo, motilón i san martín quechua, a postoji nekoliko minornijih dijalekata.

Populacija

Populacija Lamista razni autori razno procjenjuju, a prema posljednjem popisu bilo ih je 22. 513, od čega 11. 956 muškaraca i 10. 557 žena. Prema (WCD; 2000) 43,982 etničkih.

Vanjske poveznice