Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Đuro Lončar

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 438234 od 22. ožujak 2022. u 08:35 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Đuro Lončar (Čonoplja, 22. travnja 1928. - Subotica, 15. lipnja 2013.) je bio bački hrvatski društveni, znanstveni i kulturni djelatnik i publicist. Amaterski je izučavao zavičajnu povijest Hrvata iz Bačke, osobito bunjevačkih Hrvata. Bio je predavač Ekonomskog fakulteta u Subotici.

Životopis

Rodio se u Čonoplji 1928. u obitelji bunjevačkih Hrvata. U Čonoplji je pohađao osnovnu školu. U Somboru je završio Trgovačku akademiju. Još kao dijetom pokazao je zanimanje za kazalište, pa je u rodnoj Čonoplji bio član dramske sekcije Bunjevačke kasine. Poslije rata bio je član Hrvatskog kulturnog društva August Šenoa u Čonoplji sve do 1950. godine. Rad u društvu prekinuo je zbog studija.

Na studij je otišao u Beograd, na Ekonomski fakultet u Beogradu, na kojem je diplomirao 1955., a magistrirao 1967. godine.

Prvo radno mjesto bilo je poduzeće HI Zorka. Poslije Zorke radio je u subotičkoj Ekonomskoj školi kao profesor. Od 1961. godine asistentom je na Ekonomskom fakultetu, potom viši stručni suradnik te stručni savjetnik, a osim toga i razne dužnosti. Objavio je veći broj radova u stručnim časopisima. U ekonomskoj je znanosti je ostavio dubok trag.

Umirovljen je 1990. godine, prije 65 godine života i 45 godine staža. Od umirovljenja sastavljao je životopise, istraživao je povijest rodne Čonoplje. Podatke je potanko provjeravao: pretraživao je pismohrane, čitao stari tisak, prema potrebi nazivao je župnike, a radi dobivanja traženog podatka. Članke koje je napisao objavio je u bačkim časopisima: Subotička Danica, Miroljubu i Klasju naših ravni.

Angažirao se u kulturnom, znanstvenom i društvenom polju hrvatske zajednice u Vojvodini. U HKC Bunjevačko kolo bio je član znanstveno-istraživačkog odjela, zatim u Hrvatskom akademskom društvu i Pučkoj kasini 1878.. Surađivao je velikom leksikografskom projektu Hrvata iz Bačke, Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Sudjelovao je na znanstveno-stručnim skupovima Danima Balinta Vujkova[1]

Bio je velikim mecenom hrvatskih ustanova u Bačkoj. Iz svoje je arhive i osobne knjižnice darova dijelove Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata te Katoličkom institutu za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović. Radilo se o periodičnim publikacijama koje su na hrvatskom jeziku izlazile od 1990. godine, te još još javno objavljenih dokumenata u svezi sa subotičkom likovnom i književnom pozornicom. Pomno je pratio tiskovine koje su izlazile u Subotici i Somboru. Osobito su ga zanimale zavičajne teme u svezi s bunjevačkim Hrvatima.

Potpisnikom je otvorenog pisma Otvorenog pisma predstavnika hrvatskih institucija vodstvu Srbije i Hrvatske glede uvođenja 'bunjevačkog govora' u škole u Vojvodini, od 25. srpnja 2007. godine.

Preminuo je u subotičkoj gradskoj bolnici. Pokopan je 17. lipnja 2013. u Čonoplji.

Izvori

  1. 6. Dani Balinta Vujkova. Hrvatsko kazalište iz Pečuha na Danima hrvatske knjige i riječi, Zvonik, Broj: 10(156) Subotica, listopad 2007., piše Davor Bašić Palković

Vanjske poveznice