Mrežni dnevnik

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 435291 od 19. ožujak 2022. u 09:56 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Mrežni dnevnik, dnevak, mrežnik ili blog (anglizam, duži naziv weblog) je oblik objavljivanja informacija na internetu (web-u) te sadrži prvenstveno periodičke članke u obrnutom vremenskom slijedu - najnoviji članci nalaze se na vrhu stranice.

Blogovi mogu biti individualni i kolaborativni. Terminološki za sada nema dinstinkcije kao u engleskom jeziku gdje se termin weblog češće koristi za kolaborativne, a blog za individualne projekte. Mogu biti u obliku časopisa, tematski, osobni. Mogu biti povezani u skupine, tematski ili vezano uz domenu koju se nalaze - blogosfera.

Povijest bloga u Hrvatskoj[uredi]

Korištenje bloga počinje se širiti u Hrvatskoj pojavom domaćih web stranica 2004. godine. Prvi hrvatski blog alat bio je MojBlog.hr koji se pojavio u proljeće 2004, a kasnije, početkom svibnja rad počinje i Blog.hr koji je povezan sa e-zine Monitor te uz medijsku promociju u masovnim medijima postiže veliku popularnost. Od svibnja 2007. u vlasništvu je Nova TV SLOG ili Slavonski Blog koji je mreža blog alata na lokalnim slavonskim portalima. Mogućnost vođenja bloga ponudio je servis Iskrica. Najstariji post koji se sada može pronaći na Iskrici datiran je na 21.03.2003. a samo puštanje servisa je koji mjesec ranije, obzirom da sa iskrica webloga nestaju postovi korisnika koji su u međuvremenu pobrisali profil. Servis se na Iskrici zove weblog, termin koji se u to vrijeme koristio sinonimno. Iz dosad poznatih podataka pretpostavlja se da je najstarija stranica ovog sadržaja u Hrvatskoj jedan korisnički Dnevnik, postavljen 2001. godine.

Blog alati[uredi]

Blog alati dijele se na dedicirane, koji se instaliraju na vlastiti server (domenu). Velik broj CMS sustava ima i opciju postavljanja novosti u formi bloga. Recenzije besplatnih alata održava www.opensourcecms.com. Wordpress nudi mogućnost instalacije na vlastite stranice ili besplatni server. Moguće je blog kategorizirati po specifičnim kategorijama, što omogućava da isti autor tekstove organizira u kolekcije. www.blogger.com omogućava kolaborativni blog, te upload bloga na lokaciju po želji, te je dobar izbor u slučaju potrebe promjene lokacije bloga. Također ima napredno upravljanje komentarima, moderiranje i google ad-sense integraciju. Livejournal ima napredno pretraživanje po kategorijama, RSS kanale za praćenje prijatelja (friends lista) te je najčešći izbor za teen blogove. Domaći servisi www.mojblog.hr i blog.hr nude širu bazu korisnika i čest su izbor početnika.

Mojblog je uveo mogućnost podcasta, te pretvaranja teksta u PDF format.

Za popis hrvatskih blog alata vidi: Hrvatski blog alati.

Tipologija blogova[uredi]

Glavni članak: Tipologija blogova

Tipologija blogova je disciplina koja pokušava katalogizirati blog prema specifičnosti teme o kojoj se piše. Pojedini blog alati omogućavaju kategorizaciju tekstova, dok su drugi pisani sa posebnom svrhom. Najčešća pojava su nespecifični blogovi koji zadiru u razne teme.

Što nije blog?

  • osobne stranice u blog formi - koristi se blog alat, ali je rezultat statična stranica

Popularnost blogova[uredi]

Glavni članak: Popularnost blogova

Veliki porast blogovi mogu zahvaliti padu interesa za masovne medije. U Sjedinjenim Američkim Državama, gledanost nacionalnih TV mreža te tiskanih medija je u znatnom padu. Karakteristično je da se publika okrenula većem broju kabelskih kanala, a izdavaštvo je krenulo u smjeru mikro publikacija.

Neprofitni autori kao i autori na početku svog stvaralačkog rada često se zanimaju za kolaborativne projekte u koje se ubrajaju i blogovi.

Nagli porast popularnosti ubrzo po pokretanju alata na hrvatskom jeziku upućuje na pomodni karakter razvoja blogosfere u Hrvatskoj.

Kontroverza hrvatskih blogova[uredi]

Javno iznošenje osobnih stavova vezanih uz poslovne aktivnosti dovela je do nekoliko evidentiranih slučajeva gubitka. Blogovi nemaju isti tretman kao tisak, te se blogere ne smatra novinarima, stoga nisu zaštićeni sa slobodom tiska. Javljali su se i slučajevi senzacionalističkog iskorištavanja pojedinih blogera u masovnim medijima, te su pojedini blogovi imali dimenziju reality showa.

Blogerska etika[uredi]

Blogeri vrlo često nastupaju kao interesna skupina. Čest je običaj ostavljanja komentara, najčešće međusobne pohvale istomišljenika.

Pouzdanost informacija na blogu[uredi]

Individualni blogovi često predstavljaju trač rubrike koje prenose minorna događanja, glasine i osobne stavove. Kako najčešće nemaju uredništvo, već se radi o laicima koji samostalno iznose teme koje su interesantne njima i uskoj skupini istomišljenika, javno mjenje blogove često smatra neozbiljnim.

Ozbiljni kolaborativni projekti svog svoje ažurnosti često ne zaostaju za masovnim medijima. U tzv. ozbiljnom, često žutom tisku ponekad se prenose poluinformacije iznesene na blogovima, što upućuje da ovaj informativni sustav ponekad ima znatni utjecaj. I drugi elektronski mediji, primjerice televizijske vijesti, povremeno znaju prenositi vijesti prvi puta publicirane na blogovima, što dovodi do toga da raste utjecaj koji A-blogeri imaju i kroz klasične medijske kanale.

Na blogu se bilježe i propagandne aktivnosti, primjerice političke kampanje. Dok su ovi napori u Sjedinjenim Američkim Državama pokazali uspjeh, na lokalnim izborima 2005. godine u RH ovaj vid propagande pokazao se minornim, zbog niskog prodora širokopojasnih (broadband) internet veza u hrvatskim domovima.

Međutim, ne smije se smetnuti s uma prilikom razgovora o temi građanskog novinarstva, da Internet i digitalne tehnologije, nisu dostupni svuda i svakome. Neki tiskani mediji su počeli preuzimati najzanimljivije blogerske sadržaje, postoje čak i kompletni časopisi koji specijalizirani za ovo područje. Na ovaj način, dolaze najzanimljiviji online sadržaji i do drugih čitatelja, jer danas svaka osoba na internetu može postati globalni izdavač u roku od pet minuta, koliko je potrebno da se pokrene blog. Detalji i video clipovi koje objavljuju su iznenađujući, primjerice, Bloger-političari u Americi utjecali su na predsjednički kampanju 2004., i u to vrijeme, svakog dana pojavljivalo se oko 40.000 novih blogera.

Literatura[uredi]

Vidi još i:[uredi]